Dana 7.11.2024. je pred velikim brojem naših sugrađana u organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca i JU Muzej Sarajeva u Brusa bezistanu održana komemoracija Mevlidi Serdarević, uglednoj bh. naučnici, aktivistkinji za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva i bivšoj direktorici našega Muzeja. O ovoj izuzetnoj ličnosti koja je svojim postignućima na polju prava, pravne zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, etnologije, genealogije, historije i muzeologije, ostavila dubok i neizbrisiv trag u društvenoj i kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine, govorili su prof. dr. Enver Imamović, muzejski savjetnik Adnan Muftarević, direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč, dok je komemoraciju moderirao generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar. Na kraju komemoracije kćerka Selma Begić i unuk Arif su se zahvalili organizatorima i oslikali nam Mevlidu Serdarević u privatnom porodičnom okruženju, u ulozi majke, nane, supruge i sestre.
Direktorica Kučuk-Sorguč je naglasila da je Mevlida Serdarević obnovila Muzej u poslijeratnom vremenu i povratila stari sjaj, podižući njegovu vrijednost i značaj u očima svih posjetitelja, ali i akademske zajednice, vladinog i nevladinog sektora, i cijele društveen zajednice Sarajeva i BiH.
– Mevlida Serdarević je rukovodila ovom ustanovom od 1998. do 2007. godine. U najteža poslijeratna vremena vratila je ustanovu svome izvoru. Bila je njen kamen-međaš i muzejska lokomotiva. Zahvaljujući Mevlidi Serdarević mi se danas možemo zvati Muzej Sarajeva, možemo da rastemo i razvijamo svoje djelatnosti i kapacitete. Pod njenim rukovodstvom Muzej je dobio novo lice i snažniji glas u promoviranju multikulturalnog identiteta Sarajeva, znajući da je prava tekovina Sarajeva zajedništvo i poštovanje različitosti. Ostavila je važna naučna i stručna djela iz oblasti prava, etnologije, historije, genealogije i muzeologije. Neka joj je vječni rahmet, topla zemlja bosanska o čijim je ljudima i njihovom porijeklu mnogo istraživala i pisala, ostavljajući za oba svijeta mnogo dobrih i učenih djela, naglasila je direktorica Kučuk-Sorguč.
Prof. dr. Enver Imamović je govorio da je Mevlida Serdarević brinula u vrijeme agresije o zaštiti materijalnih nematerijalnih dobara iz svih naših muzeja, galerija, arhiva, biblioteka, instituta, kao i važnim naučnim i stručnim djelima koje je ostavila kao pionir u radu na izučavanju porijekla i kretanja stanovništva BiH, posebno akcentirajući porijeklo bošnjačkih porodica iz Hercegovine.
Adnan Muftarević se prisjetio rada u Muzeju kojeg je samo Mevlidina upornost, želja i ljubav prema našoj baštini, odvela u smjeru osposobljavanja za budućnost, iznalazeći načina da iz ruševina digne jedan novi moderni Muzej. Bila je optimista pred kojim nisu postojale zapreke, prema svim uposlenim kao majka, puna razumijevanja, poticala je sve da se doeduciraju, specijaliziraju i uče od najboljih.
Mevlida Serdarević rođena je 1942. godine u Dubrovniku, gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Potječe iz porodice Šahović iz Trebinja. Pravni fakultet završava u Sarajevu. Radila je na poslovima pravne zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, gdje je dala ogroman doprinos, a autorica je do sada i jedine knjige u našoj zemlji na temu pravne zaštite kulturno-historijskog naslijeđa u BiH.
Naporedo s profesionalnim angažmanom u kulturi, a i nakon odlaska u penziju, Mevlida Serdarević radi na istraživanju i bilježenju priča i legendi o bošnjačkim porodicama iz Hercegovine, te djelimično i Bosne. Autorica je nekoliko knjiga na ovu temu: Priče i legende trebinjskih Bošnjaka, Priče i legende bošnjačkih porodica – Mehmedbašići iz Stoca, Priče i legende bošnjačkih porodica iz Hercegovine i Bosne te Serdarevići iz Ljubinja. Istraživala je bošnjačke porodice iz Konjica. Strast za kulturom pokazala je i kroz istraživanje bošnjačkog bontona i objavu, u koautorstvu, knjige na tu temu: Bošnjačka kultura ponašanja. Također, koautor je i knjige Dječiji bonton….
Hvala našoj vječnoj direktorici Mevlidi na neprocjenjivom doprinosu rastu i razvoju Muzeja Sarajeva i očuvanju neprocjenjive bh. kulturne baštine.
