{"id":3056,"date":"2025-10-24T15:59:40","date_gmt":"2025-10-24T15:59:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.muzejsarajeva.ba\/?p=3056"},"modified":"2025-10-24T15:59:40","modified_gmt":"2025-10-24T15:59:40","slug":"odrzano-cetvrto-predavanje-iz-ciklusa-nasa-bastina-muzeja-sarajeva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.muzejsarajeva.ba\/en\/2025\/10\/24\/odrzano-cetvrto-predavanje-iz-ciklusa-nasa-bastina-muzeja-sarajeva\/","title":{"rendered":"Odr\u017eano \u010detvrto predavanje iz ciklusa \u201eNa\u0161a ba\u0161tina\u201c Muzeja Sarajeva"},"content":{"rendered":"
\n\t
\n\t\t
\n\t\t\t
\n
RIMSKI GRAD AQUAE S. SPAVA SAMO METAR ISPOD KOMPLEKSA HOTELA NA ILID\u017dI<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n
\n
Sino\u0107 je publika u Brusa bezistanu, depandansu Muzeja Sarajeva, na \u010detvrtom javnom predavanju iz ciklusa \u201eNa\u0161a ba\u0161tina\u201c saznala mnogo novih podataka, zanimljivosti i informacija o arheolo\u0161kim potencijalima o rimskom gradu Aquae S., koji se prostirao na teritoriji dana\u0161nje Ilid\u017ee i \u0161ire. Predava\u010di su bili: muzejski kustos dr. Edin Veletovac,\u00a0koji je dao historijski pregled razvoja rimskog grada Aquae S, dok je prof. dr. Salmedin Mesihovi\u0107 (Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu) govorio o arheolo\u0161kim ostacima ovoga grada, o nepokretnoj i pokretnoj gra\u0111i koja je prona\u0111ena prilikom arheolo\u0161kih iskopavanja u periodu od kraja 19. stolje\u0107a do danas.<\/div>\n
<\/div>\n
Veliki dio pokretne gra\u0111e koja je na\u0111ena za vrijeme arheolo\u0161kih iskopavanja na ovom podru\u010dju 50-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a \u010duva se u Muzeju Sarajeva i u Zemaljskom muzeju jer je upravo Muzej Sarajeva bio pokreta\u010d, organizator i finansijer ovih istra\u017eivanja i iskopavanja koje je provodio prof. Esad Pa\u0161ali\u0107.<\/div>\n
<\/div>\n
Prof. dr. Salmedin Mesihovi\u0107 je na veoma plasti\u010dan i iscrpan na\u010din govorio o dosada\u0161njim nalazima koja na nedvosmislen i argumentiran na\u010din govore o tome da je ovaj rimski grad bio utvr\u0111en bedemima kao fortifikacijskim odbrambenim zidinama i da je imao sve upravne, vojne i civilne objekte koji su specifi\u010dni za graditeljsku praksu rimske dr\u017eave. Navode\u0107i ta\u010dne lokacije na kojima se prostire ovaj grad, publika je saznala da ispod sada\u0161njeg hotela Bosna i drugih hotela i fontane na Ilid\u017ei, po\u010dev od Rustem-pa\u0161inog mosta donjim tokom \u017deljeznice, u radijusu od 300 dunuma, spava jedan \u010ditav grad koji je, sude\u0107i po nalazima, nastao prije dvije hiljade godina i imao nekoliko hiljade stanovnika. Brojni spomeni\u010dki ostaci se mogu i danas vidjeti kako izranjaju iz tla, a o kojima niko ne vodi ra\u010duna.<\/div>\n
<\/div>\n
Zadnja georadarska snimanja ovog terena izvr\u0161ena su 1979. godine, koja su napravili stru\u010dnjaci iz Instituta u Beogradu, ali se do tih podataka do\u0161lo tek nedavno, i veoma su va\u017ena jer nam otkrivaju topografske zna\u010dajke podru\u010dja i materijalne ostatke. Snimci pokazuju sedam objekata koji se nalaze na svega 80 cm ispod zemlje. Nova bi snimanja savremenom tehni\u010dkom opremom omogu\u0107ila istra\u017eiva\u010dima potpuniji uvid u stanje na terenu, detekciju objekata pod povr\u0161inom, njihova svojstva i dr.<\/div>\n
<\/div>\n
Mnogi rimski gra\u0111evinski objekti koji su \u201eisplivali\u201c iz zemlje, poslu\u017eili su novim graditeljima koji su ih koristili u razli\u010dite svrhe i u njega ugra\u0111ivali nove materijale. Prof. Mesihovi\u0107 isti\u010de da je vidio jedan rimski gra\u0111evinski objekat sa betonskom armaturom iz 50-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Sve to govori o ma\u0107ehinskom odnosu prema na\u0161oj dalekoj pro\u0161losti koja bi svugdje drugo u svijetu predstavljala kulturni i turisti\u010dki potencijal, i poligon za kontinuirana istra\u017eivanja, ali ovdje se \u010dini samo kao balast koju treba ukloniti i pustiti da ostane zatrpana.<\/div>\n
Primjer za nebrigu o historijskom naslije\u0111u je doga\u0111aj iz 2022. godine, kada su arheolozi Muzeja Sarajeva sa kolegama iz drugih institucija na obali \u017deljeznice u Lu\u017eanima identificirali postojanje jednog rimskog spomenika iz 4. st. n.e. kojeg do tada nau\u010dna javnost nije opisala, a rije\u010d je upravo o spomeniku iz rimskog grada Aquae S. Tra\u017eili su da se spomenik prebaci u Muzej Sarajeva kako bi se na propisan na\u010din za\u0161titio, ali to su nadle\u017ene vlasti odbile smatraju\u0107i da spomenici trebaju ostati \u201ein situ\u201c. Nedugo poslije zahtjeva Op\u0107ini Ilid\u017ea ovaj spomenik je netragom nestao (!) i do danas nije prona\u0111en!<\/div>\n
<\/div>\n
U narednom periodu bi trebalo poduzeti hitne mjere za\u0161tite preostalih rimskih spomenika na ovom podru\u010dju, i nadasve nastaviti tamo gdje se stalo s arheolo\u0161kim iskopavanjima. Tome treba da prethode nova geolo\u0161ka ispitivanja tla i snimanja najsavremenijim radarskim tehnologijama. Institut za arheologiju u Sarajevu takva snimanja mo\u017ee izvr\u0161iti i sigurno bi nam ona otkrila kakvi su to sve arhitektonski objekti rimskog grada ispod zemlje, otkrili bi nam ulice, javna kupatila, forume, pijace, hramove, atrije, cijevi za vodu i druge objekte, \u0161to bi moglo da predstavlja projektni zadatak za budu\u0107e generacije istra\u017eiva\u010da, ali pitanje ishodovanja dozvola, preklapanja nadle\u017enosti i kompliciranog sistema, sve to stavlja na dugo \u010dekanje.<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n
\n
Ova tema se pokazala veoma intrigantnom i potakla je posjetitelje da postavljaju pitanja i u\u010destvuju interaktivno u predavanju.<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n
\n
Slijede\u0107e predavanje najavljujemo za mjesec oktobar, kada \u0107e biti govora o opsadi Sarajeva i vojnoj odbrani od agresije, a predava\u010d \u0107e biti dr. Amir Kliko.<\/div>\n<\/div>\n\n\t\t<\/div>\n\t<\/div>\n<\/div><\/div><\/div><\/div>
\n\t
\n\t\t
\n\t\t\t