Sarajevska porodica DŽENETIĆI, krajem 17. i početkom 18. st. trgovačka, a kasnije zaimska porodica, jedna od najuglednijih porodica u Sarajevu, koja se od druge polovice 18. st. ističe u komunalnom životu grada. Oni su tada davali i muselime Sarajevu. Smail-beg Dženetić (umro 1777) bio je između 1763 i 1777 više puta muselim; suvremeni ljetopisac Bašeskija hvali ga kao zaštitnika raje. Smail-begov unuk Derviš Mustafa-beg bio je također sarajevski muselim s prekidima deset godina 1781—91. On je 1791 ili 1792 bio na vojnom pohodu kod Vidina te je na povratku umro u Knjaževcu u Srbiji. Muselimsko dostojanstvo imali su i neki drugi članovi ove porodice, a među narodom je bio najvoljeniji Emin-beg, koga vezir Morali Namik-paša svrže i imenova drugog muselima. Radi toga su nastali nemiri u Sarajevu, jer je narod uporno zahtjevao, da se Emin-beg vrati na svoje mjesto. Napokon je vezir bio prisiljen imenovati ga ponovno muselimom 1831. Sredinom 19. st. ističe se u Sarajevu Hadži-Osman-beg Dženetić. Bio je zamjenik mutevelije Gazi Husrev-begova vakufa i muselim kao i njegov sin Ali-beg. On je stekao zasluga i za kulturni život Sarajeva uvakufivši nekoliko nekretnina za uzdržavanje mekteba (škole), koji je osnovao u mahali Bistrik. Mekteb je obnovljen 1909, a postoji i danas. Mustaj-beg Dž. je 1872 ustanovio bogat evladijet vakuf za uzdržavanje svojih potomaka, a jedan dio dohodaka odredio je za nabožne svrhe. Ostavio je i vrijednu zbirku knjiga. Dženetići su izumrli u mužkoj lozi 1930 godine. Opjevala ih je i narodna pjesma. (S. B. Bašagić)
Muzej Sarajeva posjeduje nadžak koji je pripadao uglednoj sarajevskoj porodici Dženetića. Nadžak (per. ناچخ – nāćeḫ, sjekira okačena o sedlo) pripada grupi hladnog oružja sličnom čekiću na dugoj dršci. To je starinsko oružje za probijanje oklopa i pancir košulje. Razvilo se iz „balte“ – ratne sjekire i u našim krajevima je poznato od dolaska Osmanlija. Zadržalo se do 19. stoljeća. Nosio se obješen o unkašu (sedlu) isto kao i buzdovan i topuz. Za tu svrhu je “usaračen” tj. ima malu kožnu podlogu sa kaišem za vješanje. Nadžak se spominje u narodnim pjesmama i često je kao motiv predstavljan na prvobitnim nišanima.
Nadžak Dženetića se nalazi na stalnoj postavci Muzeja Sarajeva u Brusa bezistanu. 
