Author guidelines

Contributions to the Study of the History of Sarajevo is a journal that publishes previously unpublished papers and requires the signing of a Statement of Authenticity.
Upon publication, a paper may be classified into the following categories:

  • Original scientific paper
  • Preliminary communication
  • Review article
  • Professional paper
  • Biography / Bibliography / Memoir
  • Conference presentation
  • Professional / Scholarly source publication
  • Translation
  • Minor contributions (book reviews, critiques, responses, comments, discussions, notices, etc.)

The Editorial Board will make the final decision regarding the proposed reviewers after consulting the members of the Editorial Team. Reviewers will classify papers according to clearly defined guidelines available on the journal's website. More than 50% of the journal’s content consists of scientific articles (original scientific papers, preliminary communications, and review articles). The manuscript (including bibliography) should contain up to 3 author’s sheets (48 author’s cards), and the number of appendices (images, maps, tables, etc.) should correspond to the length of the manuscript. However, the Editorial Board reserves the right to accept manuscripts that exceed the prescribed page limit if it considers this to be in the interest of the journal.

Articles may be published in Bosnian, Croatian, Serbian, or in another European language (English, French, German, Spanish, or Italian). Nevertheless, the Editorial Board reserves the right to select which papers submitted in foreign languages will be accepted.

Contributions to the Study of the History of Sarajevo is published both in print and electronically.

The journal does not limit its chronological or thematic scope to a specific historical period, except that all contributions must focus on the area of Sarajevo and its surroundings (in the broadest sense, this includes the territory of the present-day administrative unit of the Sarajevo Canton). The journal covers a wide range of topics from various scholarly disciplines and arts, such as history, archaeology, anthropology, ethnology, art history, historical geography, law, theology, education, psychology, literature, economics, music and visual arts, sociology, architecture, and related fields. We support an interdisciplinary approach that aligns with the aims of Contributions to the Study of the History of Sarajevo. Only papers that meet the journal’s scientific standards will be accepted. The Editorial Board reserves the right to reject any submission that does not meet quality standards or submission requirements.

Papers should be submitted via the Open Journal System available on the website of the Sarajevo Museum at www.muzejsarajeva.ba or via the official journal email address: prilozimuzejasarajeva@gmail.com

The manuscript should be submitted as an MS Word document titled with the full name of the author or the title of the paper. The text must be written in Times New Roman font, with the main text in font size 12 and line spacing 1.5. The main title should be in font size 16, while subtitles should be in font size 14. The manuscript should be submitted without formatting and without page numbering. The space intended for images, if included and meant to appear within the text, must be clearly indicated. Only Arabic numerals should be used in the text, while Roman numerals may be used only when necessary, i.e., in cases where Arabic numerals are not intended.

The manuscript must also include the following sections:

  1. Information about the author(s): full name, name and address of the institution where the author works, e-mail address (listed in the header before the main text, left-aligned, font size 12, line spacing 1.5)
  2. Title of the manuscript (center-aligned, lowercase letters, bold, font size 16, line spacing 1.5)
  3. Abstract (font size 11, line spacing 1.15; the abstract should be written in the language of the manuscript as well as in English, with a maximum of 500 words)
  4. Key Words (font size 11, line spacing 1.15; up to 10 keywords written in the language of the manuscript as well as in English)
  5. Main text with footnotes
  6. Summary (maximum 1000 words. The title must be center-aligned, written in lowercase letters and bold. The title should be in font size 14, with line spacing 1.5. The text should be in font size 12 with line spacing 1.5. The summary is defined as a shortened version of the manuscript containing the most important points and the conclusions reached by the author during their research. If the main text is written in one of the previously mentioned foreign languages, the summary must be written in Bosnian/Croatian/Serbian. If the paper is written in Bosnian/Croatian/Serbian, a translation of the summary must be provided.)
  7. List of references and sources (font size 11, headings in bold, justified alignment, line spacing 1.5)
  8. List of illustrations and plates – if the author uses them in the text

INSTRUCTIONS FOR CITING IN REFERENCES OR FOOTNOTES

  1. SOURCES
  • Written ancient sources
    For Greek sources, use abbreviations according to Liddel & Scott (LSJ).
    For Latin sources, use abbreviations according to Oxford Latin Dictionary (OLD): abbreviated author name, book number, chapter number, and section number within the chapter. Avoid using commas and Roman numerals.
    Examples:
    Pat. 2. 114. 4 ; Dio 48.41.7; Strabo 7.5.2.
    For authors with multiple preserved works, include the title of the work in abbreviated form in italics.
    Examples:
    App. Illyr. 13.37; Plin. HN 3.144; Suet. Aug. 27.1.
  • Editions of Greek and Latin monuments
    Cite the abbreviated name of the edition in italics, volume number or year of publication, and monument number. Avoid using Roman numerals.
    Example:
    CIL 03, 02766a: ILJug 03 1581; AE 1948, 0244.
  • Unpublished archival material
    In footnotes, indicate abbreviations for the archive name (acronym), used collection (abbreviation), year, box, code, and document number if present on the source.
    Example:
    ABiH, ZVS, 1912, Kut. 86, Šif. 25 – 211 / Br. 80.594 Praes.
  • Published sources (collections or compilations of laws, published archival material, travelogues, memoirs, etc.)
    For published archival material, cite as follows: editor’s surname, year of publication, and page number. If the editor is unknown, provide the book title, year, and page number.
    Example:
    Rodinis (ur.) 2008, 15.
    The same method applies to citing published law collections, travelogues, or memoirs.
    Examples:
    Sladović (ur.) 1915, 394–411.
    Zbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu 1921, 18.
    Kuripešić 2001, 34.
  • Citing newspaper articles
    Provide the author’s surname or initials if only they appear. Then, in quotation marks, cite the article title, newspaper name (italic), issue number, date, and page. If the author is unknown, cite the rest in the same order.
    Examples:
    Selimbegović. „Ima li Valter većinu u Sarajevu?“ Oslobođenje 26, 23. 10. 2006, 7.
    „Nova Zemaljska bolnica“ Bošnjak 17, 14. 6. 1894, 1.
  1. LITERATURE

For citing literature, the Oxford method is used. References or footnotes are written at the bottom of the page (sub calce) in numerical order (1, 2, 3, …), separated from the main text.
Font in footnotes: Times New Roman (Times New Roman CE), size 10, line spacing 1.5, text justified.

  • Citing in footnotes follows this order:) Author’s surname, 2.) year of publication, 3.) page number.
    Example:
    Mesihović 2024, 116.
  • If multiple authors are cited in the same footnote, separate each with a semicolon (;).
    Example:
    Bojanovski 1988, 35.; Mesihović, 2011, 56.; Paškvalin 2012, 78–79.
  • If citing multiple works by the same author in chronological order, separate with a semicolon (;).
    Example:
    Bojanovski 1969, 30.; Bojanovski 1974, 48.; Bojanovski 1988, 256.;
  • If citing multiple works by the same author from the same year, mark them with letters (a, b, c) and separate with semicolon.
    Example:
    Mesihović 2011a, 32.; Mesihović 2011b, 324.; Mesihović 2011c, 78.
  • For works with three or more authors, cite only the first author with “et al.” (italic).
    Example:
    Gavranović et al. 2023, 6.
  • If the same author and work appear in two or more consecutive footnotes, repeat all reference details; do not use Ibid. or “Isto.”
    Example:
    Bojanovski 1988, 69.
    Bojanovski 1988, 69.
  1. WEBSITES
  • Provide the site name, URL, and date of access.
    Example:
    https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/204 Accessed: 01. 10. 2025.
  1. TV SHOWS, VIDEO MATERIALS, AND DVD RECORDINGS

Cite in the following order: Show title (italic), TV station, topic of the show (italic), and air date.
Example:
Politički magazin Pošteno, Federalna televizija (FTV), Pitanje dvije škole pod jednim krovom? 09. 03. 2015.

  1. ILLUSTRATIONS IN TEXT

Illustrations accompanying the text are referred to in parentheses with the illustration type and number: images as Sl., tables as Tbl., maps as Karta, tables as Tab., catalog entries as Kat. br.
Examples: (Sl. 1), (Tbl. 1), (Tab. 2), (Karta 3), (Kat. br. 1)

  1. FIGURES AND IMAGES

For original images made for the manuscript, indicate description and author:
a) Slika 1. Pogled na ostatke rimskog grada na Ilidži – Aquae S... (snimio E. Veletovac)
b) Slika 2. Plan lokaliteta (izradio Đ. Basler)

For images from published literature, cite the bibliographic source in parentheses:
c) Slika 3. (Busuladžić 2010, 79.)

If previously published material is adapted by the author for the manuscript, indicate:
d) Slika 4. Tlocrt Mogorjela (Basler 1990, 14. Obradio Š. Žunić)
e) Karta 1. Položaj Raševa i Konjevć polja na karti BiH (ÓGoogle maps; obradio G. Popović)

If the authors choose to use plates (tables) as visual attachments, they should be placed at the end of the main text in the manuscript. Each plate must include a drawn scale. The minimum required resolution is 300 dpi for photographs and maps, and 600 dpi for drawings. Visual attachments must be submitted as part of the manuscript, and, at the authors’ request or at the editorial board’s instruction, may additionally be submitted as a separate file with clearly indicated instructions. The following formats are acceptable for visual materials: jpg, tiff, psd, fh, or ai. The number of attachments should be appropriate to the length of the text; otherwise, the editorial board reserves the right to reject the manuscript, or consultations will be held with the author regarding this issue. Authors are required to obtain copyright permission for all illustrations for which they are not the copyright holders, with mandatory citation of the source.

  1. BIBLIOGRAPHY GUIDELINES

The list of bibliographic units is arranged in alphabetical order, followed by the chronological order of works by the same author. If multiple works by the same author published in the same year are used, letters a, b, c, d… are added after the year of publication (both in references and in the bibliography). After listing works written by a single author, works where the same person is the first of two authors are listed, followed by works where the same person is the first of three authors, and then the first of four or more authors. All works, as in the first case, are listed chronologically according to the year of publication. The font used in the bibliography is Times New Roman, size 11, line spacing 1.5, and text justified. Depending on the type of sources and literature used, the bibliography may consist of one or more sections. First, abbreviations (if any) are listed, then sources (if the author used them), and finally the literature. Sources and literature cannot be combined into a single section. The title and subtitle of books, as well as the names of journals, should be in italics. Abbreviating titles or journal names (such as GZM, CBI) is not allowed; the full title must be written each time. If the work is published bilingually, both titles must be provided, separated by an equal sign. If a monograph is published in a series or as a separate edition, this must also be indicated. Information obtained through informal means, which is mentioned in references, does not need to be included in the bibliography (e-mail, personal conversations, etc.). Bibliographic units at the end of the work are listed according to the following examples:

  1. Written sources in classical languages

 Full book title (italic), translator or editor in parentheses (initial and full surname), place, year.
Example: Theophanes Confessor, The Chronicle of Theophanes Confessor, (trans. C. Mango – R. Scott), New York 1997.

  1. Unpublished archival material

In the description of sources and literature, the full titles of the used archival collections (fonds), as well as the full name of the institution to which the collection belongs, must be provided. The abbreviation of the archival institution and the collection is given in parentheses.

Example: Arhiv Bosne i Hercegovine (ABiH), Fond: Zemaljska vlada Sarajevo (ZVS)

  1. Published sources

In the bibliographic list, published sources—such as travel literature, memoirs, or collections of laws—should be cited in the following manner: the editor’s surname and initial, followed by the year of publication, the title of the work (in italics), the place of publication, and the name of the publisher. If the editor is unknown, only the title of the book (in italics), the year of publication, the place of publication, and the publisher should be listed.

Example: Kazneni zakon o zločincima i prestupima za Bosnu i Hercegovinu (iz 1879. godine). 1884. Sarajevo: Naklada Zemaljske vlade.

  1. Newspapers: Only newspaper name and place.
    Example: Oslobođenje, Sarajevo.
  2. Books:
  • One author: Surname, initial, year, title (italic), publisher.
    Example: Kaljanac, A. 2024. U stranoj zemlji – Ćiro Truhelka u Bosni i Hercegovini, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
  • Bilingual book: list both titles.
    Example: Busuladžić, A. 2011. Rimske vile u Bosni i Hercegovini = Roman villas in Bosnia and Herzegovina, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
  • Two or three authors: list all in order, then year, title (italic), publisher.
    Example: Džino, D, Domić Kunić A. 2013. Rimski ratovi u Iliriku. Povijesni antinarativ, Školska knjiga.
  • Four or more authors: first author + et al. (italic), then all authors, year, title, publisher.
    Example: Horvat, M. et al. 2007. Horvat, M, Lamut J, Medved J, Culiberg M, Djuric B, Vičič B. Sela pri Dobu, Arheologija na avtocestah Slovenije 2, Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije.
  • Multiple editions: indicate edition number after year.
    Example: Kamberović, H. 2017. Džemal Bijedić. Politička biografija, Udruženje za modernu historiju/Udruga za modernu historiju.
  1. Chapters in books

A chapter in a book requires listing the author’s last name, the first initial of the first name, the year of publication, the title of the chapter in quotation marks, followed by “in” and the title of the book (italic), the editor’s name and surname, in parentheses ed. or eds., the publisher, and the page numbers. If the book is written in a foreign language, instead of “u” use “in,” and instead of “ur.” use “ed.” or “eds.,” depending on whether the book has one or multiple editors.
Examples: Gračanin, H. 2015. „Kraj antike na hrvatskim prostorima“, u: Nova zraka u evropskom svjetlu: Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku (oko 550 – oko 1150). Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Matica hrvatska, 3 – 36.
Leleković, T, Rendić-Miočević, A. 2012. „Rural settlements“, in: The Archaeology of Roman Southern Pannonia – The state of research and selected problems in the Croatian part of the Roman provinces of Pannonia. Branka Migotti (ed.), Archaeopress Roman Archaeology, 279 – 311.

  1. Journal article

When citing articles from scientific journals, first write the author’s last name, then the first initial of the first name, the year of publication, the title of the article, the full name of the journal (italic), the issue number, the publisher, and the page numbers.

Example: Basler, Đ. 1958. Bazilike na Mogorjelu, Naše starine 5, Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, 45–62.

  1. Article in a conference or scientific proceedings

When listing articles published within conference proceedings, first write the author’s last name, the first initial of the first name, the year of publication, the title of the article in quotation marks, followed by “in” and the title of the publication (italic), the issue number (if any), the editor’s name and surname, in parentheses ed. or eds., the publisher, and the page numbers. If the publication is in a foreign language, use “in” instead of “u,” and “ed.” or “eds.” instead of “ur.,” depending on whether the book has one or multiple editors.

Example: Paškvalin, V. 2002. Grad Jajce i njegova bliže područje pri kraju antike i na početku kasne antike s osobitim obzirom na kršćanstvo, in: Jajce (1396 – 1996): Zbornik radova sa znanstvenog simpozija u povodu 600. obljetnice spomena imena grada Jajca, Jajce, 5–7. 12. 1996. Dubravko Lovrenović (ed.), Društvo za zaštitu kulturno – povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca & Općina Jajce, 17–29.

  1. Theses and dissertations

Surname, initial, year, title (italic), indicate type, university.
Example: Šehić, Z. 2001. Bosanskohercegovački zemaljski pripadnici u vojnoj organizaciji Habsburške Monarhije, doktorska disertacija, Univerzitet u Sarajevu.

  1. Digital epigraphic databases: Provide full database name, provider, URL, last checked date.
    Examples:
    EDH = Epigraphische Datenbank Heidelberg (Service provider: Heidelberger Akademie der Wissenschaften). http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/home?&lang=de [last checked 2020-9-23].
    EDR = Epigraphic Database Roma (Service provider: DigiLab Centro interdipartimentale di ricerca e servizi, Sapienza Università di Roma). http://www.edr-edr.it [last checked 2020-9-23].
    LUPA = UBI ERAT LUPA – Roman Stone Monuments (Friederike und Ortolf Harl, Bilddatenbank zu antiken Steindenkmälern). http://lupa.at [last checked 2020-9-23].
  2. Websites: Name, URL, access date.
    Example: Muzej Sarajeva. https://ejournals.ff.unsa.ba/index.php/radovihhua/ag Accessed: 27. 01. 2025.
  3. TV shows, video, DVD: Title (italic), TV station, show name, topic (italic), date.
    Example: Politički magazin Pošteno. Federalna televizija (FTV). Pitanje dvije škole pod jednim krovom? 09. 03. 2015.
  4. REVIEWS

Reviews may be up to six (6) manuscript pages. Cite author, work title (italic), city, publisher, year, and number of pages.
Example: Ibrahim Krzović, Stari ljetnikovci, kule i čardaci, Sarajevo: El – Kalem – izdavački centar Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Hercegovini / Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, 2019, 536 p.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

UPUTSTVA AUTORIMA

Prilozi za proučavanje historije Sarajeva je časopis koji objavljuje prethodno neobjavljene radove i zahtijeva potpisivanje Izjave o autentičnosti.

Prilikom objavljivanja, rad može biti svrstan u sljedeće kategorije:

  • Izvorni naučni rad
  • Prethodno priopćenje
  • Pregledni rad
  • Stručni rad
  • Biografija / Bibliografija / Sjećanje
  • Izlaganje sa konferencije / naučnog skupa
  • Stručna / Naučna objava građe
  • Naučna bilješka
  • Prijevod
  • Manji prilozi (recenzije, prikazi, odgovori, reagiranja, diskusije, obavještenja i dr.)

 

               Uredništvo će konačnu odluku o prijedlogu recenzenata donijeti nakon konsultacija s Uredništvom. Recenzenti će klasificirati radove prema jasno definiranim uputama dostupnim na web stranici časopisa. Više od 50% sadržaja časopisa čine naučni radovi (izvorni naučni radovi, prethodna saopštenja i pregledni naučni radovi). Rukopis (uključujući bibliografiju) treba da sadrži do 3 autorska arka (48 autorskih kartica), a broj priloga (slike, karte, tabele itd.) treba da odgovara obimu rukopisa. Uredništvo, međutim, zadržava pravo da prihvati rukopise koji premašuju propisani broj stranica ukoliko smatra da je to u interesu časopisa. Članci se mogu objavljivati ​​na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili nekom drugom evropskom jeziku (engleski, francuski, njemački, španski ili italijanski). Međutim, Uredništvo zadržava pravo izbora radova koji se dostavljaju na stranim jezicima.

 

Prilozi za proučavanje historije Sarajeva se objavljuju u printanom izdanju, kao i elektronskim putem.

 

Časopis ne ograničava svoj hronološki ili tematski okvir na određeni historijski period osim što isti trebaju imati fokus na prostor Sarajeva i njegove okoline (u najširem smislu to bi obuhvatalo prostor današnje administrativne jedinice Kantona Sarajevo). Prilozi za proučavanje historije Sarajeva obrađuju širok spektar tema iz različitih naučnih disciplina i umjetnosti kao što su: historija, arheologija, historija umjetnosti, historijska geografija, pravo, teologija, pedagogija, psihologija, književnost, ekonomija, muzička i likovna umjetnost, sociologija, arhitektura i sl. Podržavamo interdisciplinarni pristup koji je u skladu s ciljevima časopisa Prilozi za proučavanje historije Sarajeva. Prihvataju se samo radovi koji zadovoljavaju naučne standarde časopisa. Uredništvo zadržava pravo da odbije rad ako isti ne ispunjava standarde kvalitete ili zahtjeva za prijavu.

Radovi trebaju biti prijavljeni putem Open Journal System na web stranici www.muzejsarajeva.ba ili putem zvanične email adrese časopisa: prilozimuzejasarajeva@gmail.com

Rukopis treba biti priložen u formatu MS Word dokumenta koji je naslovljen punim imenom i prezimenom autora ili naslovom rada. Rad treba biti poslan u fontu Times New Roman, sa glavnim tekstom čija je veličina slova 12 i proredom 1.5. Glavni naslov treba imati veličinu fonta 16, dok podnaslov(i) 14. Rukopis treba biti predan bez formatiranja i obilježavanja stranica. Prostor za slike, ukoliko ih ima i predviđene su da budu u tekstu, treba biti striktno naglašen. U tekstu koristiti isključivo arapske brojeve, dok se rimska forma može pisati samo u slučaju nužnosti, odnosno gdje nisu predviđeni arapski brojevi.

Rukopis također treba obavezno sadržavati sljedeće reference:

  1. Informacije o autoru/autorima: ime i prezime, naziv i adresa ustanove u kojoj radi, e-mail adresu (navode se u zaglavlju ispred teksta, lijevo poravnanje, veličina slova 12, prored 1.5)
  2. Naslov rukopisa (centralno poravnanje, malim slovima, bold, veličina slova 16, prored 1.5)
  3. Apstrakt – Abstract (veličina slova 11, prored 1.15, apstrakt treba biti na jeziku rada na kojem je napisan rukopis, kao i na engleskom jeziku, maksimalno do 500 riječi)
  4. Ključne riječi – Key Words (veličina slova 11, prored 1.15, ključne riječi trebaju sadržavati maksimalno do 10 riječi i trebaju biti napisane na jeziku kojim je pisan rukopis, kao i engleskom jeziku)
  5. Glavni tekst sa fusnotama
  6. Sažetak – Summary (maksimalno do 1000 riječi. Naslov treba imati centralno poravnanje, napisan malim slovima i uključenom opcijom bold. Veličina naslova je 14, a prored je 1.5. Veličina slova u tekstu je 12, dok je prored 1.5. Sažetak se definiše kao skraćena verzija rukopisa, u kojem se nalaze najznačajnije stavke, kao i zaključci do kojih je autor došao prilikom svog istraživačkog rada. Ako je glavni tekst napisan na jednom od ranije navedenih stranih jezika, onda sažetak treba biti napisan na bosanskom / hrvatskom / srpskom jeziku. Ukoliko je rad napisan na bosanskom / hrvatskom / srpskom jeziku onda je potrebno priložiti i prijevod sažetka.)
  7. Popis korištene literature i izvora (veličina slova 11, naslovi istaknuti opcijom bold, poravnanje Justify, a prored 1.5.)
  8. Popis ilustracija i tabli – ako ih autor koristi u tekstu

 

UPUTSTVA ZA CITIRANJE U REFERENCAMA ILI FUSNOTAMA

  1. IZVORI
  • Pisani antički izvori

Za grčke izvore koristiti formu skraćenica prema Liddel & Scott (LSJ).

Za izvore na latinskom jeziku koristiti formu skraćenica prema Oxford Latin Dictionary (OLD): skraćeno ime autora, broj knjige, broj poglavlja i broj podatka unutar poglavlja. Izbjegavati korištenje zareza i rimskih brojeva.

Primjeri:

Vell.Pat. 2. 114. 4 ; Dio 48.41.7; Strabo 7.5.2.

Ukoliko je riječ o autorima koji imaju više sačuvanih djela, onda je potrebno navesti i naslov djela u skraćenom obliku u kurzivu.

Primjeri:

App. Illyr. 13.37; Plin. HN 3.144 ; Suet. Aug. 27.1.

  • Edicije grčkih i latinskih spomenika

Citira se skraćeni naziv edicije u kurzivu, broj toma ili godina izdanja, broj spomenika. Izbjegavati korištenje rimskih brojeva.

Primjer:

CIL 03, 02766a: ILJug 03 1581; AE 1948, 0244.

  • Neobjavljena arhivska građa

U fusnotama se navode skraćenice za naziv arhiva (kratica), korištenog fonda (skraćenica), godine, kutije, šifre i broja dokumenta ukoliko je na izvoru naveden.

Primjer:

ABiH, ZVS, 1912, Kut. 86, Šif. 25 – 211 / Br. 80.594 Praes.

  • Objavljeni izvori (Zbirke ili zbornici zakona, objavljena arhivska građa, putopisna ili memoarska građa i sl.)

Ukoliko je riječ o objavljenoj arhivskoj građi citira se na sljedeći način: prezime uređivača, godina izdanja i broj stranice. Ukoliko uređivač nije poznat, onda navesti naziv knjige, godinu izdanja i broj stranice.

Primjer:

Rodinis (ur.) 2008, 15.

Ista metoda se primjenjuje i kod citiranja objavljenih zbirki zakona, navođenja putopisne ili memoarske građe.

Primjeri:

Sladović (ur.) 1915, 394 – 411.

Zbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu 1921, 18.

Kuripešić 2001, 34.

  • Citiranje članaka iz štampe

Navodi se prezime autora ili inicijali ukoliko su samo oni navedeni u potpisu. Zatim se pod navodnicima citira naslov članka, naziv novina (italic), broj, datm i stranica. Ukoliko nije poznat autora teksta, onda navesti sve ostalo istim redom.

Primjer:

Selimbegović. „Ima li Valter većinu u Sarajevu?“ Oslobođenje 26, 23. 10. 2006, 7.

„Nova Zemaljska bolnica“ Bošnjak 17, 14. 6. 1894, 1.

  1. LITERATURA

Kada je u pitanju citiranje literature, primjenjuje se oksfordska metoda. Naučne reference ili fusnote pišu se na dnu stranice (sub calce), u numeričkom redoslijedu (1, 2, 3,...), odvojene separatorom od glavnog teksta.

Oblik slova u fusnotama je Times New Roman (Times New Roman CE), dok je veličina slova 10, prored 1.5, a tekst je poravnat opcijom Justify.

  • Citiranje u fusnotama se navodi sljedećim redoslijedom: 1.) Prezime autora, 2.) godina izdanja, 3.) broj stranice.

Primjer:

Mesihović 2024, 116.

  • Ukoliko se navodi više autora u istoj fusnoti, onda se svako navođenje odvaja znakom tačka-zarez (;).

Primjer:

Bojanovski 1988, 35. ; Mesihović, 2011, 56. ; Paškvalin 2012, 78 – 79.

  • Ukoliko se redom navodi više bibliografskih jedinica od istog autora, potrebno je jedinice poredati hronološki i odvojiti sa znakom tačka-zarez (;).

Primjer:

Bojanovski 1969, 30. ; Bojanovski 1974, 48. ; Bojanovski 1988, 256. ;

 

  • Ukoliko se od istog autora navodi više bibligorafskih jedinica iz iste godine, onda se one označavaju sa slovima iz godine izdanja kao dodatnom oznakom te ih se razdvaja sa znakom tačka-zarez (;).

Primjer:

Mesihović 2011a, 32. ; Mesihović 2011b, 324. ; Mesihović 2011c, 78.

  • Prilikom navođenja djela koje ima tri i više autora, navodi se samo prvi autor uz skraćenicu et al (opcija italic).

Primjer:

Gavranović et al. 2023, 6.

  • Ukoliko se isti autor i djelo ponavlja u dvije ili više fusnote uzastopno, ponovo se navode sve prethodne odrednice, a ne Ibid. ili Isto.

Primjer:

Bojanovski 1988, 69.

Bojanovski 1988, 69.

  1. INTERNET STRANICE
  • Navesti naziv i adresu stranice te datum pristupa.

Primjer:

ANUBiH. https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/204 Pristup ostvaren: 01. 10. 2025.

  1. TELEVIZIJSKE EMISIJE, VIDEO PRILOZI i DVD ZAPISI

Navesti prema sljedećem redoslijedu: Naziv emisije (opcija Italic), naziv televizije, temu emisije (opcija Italic) te datum emitiranja.

Primjer:

Politički magazin Pošteno, Federalna telvizija (FTV), Pitanje dvije škole pod jednim krovom? 09. 03. 2015.

  1. PRILOZI U TEKSTU

Na priloge koji prate tekst autor se poziva u zagradama u kojima se navodi oznaka priloga i njegov redni broj, te se na slike poziva skraćenicom sl. na table skraćenicom Tbl., na karte izrazom karta, na tablice skraćenicom Tab., a na kataloške jedinice skraćenicom kat. br. Primjeri: (Sl. 1), (Tbl. 1), (Tab. 2), (Karta 3), (Kat. br. 1)

  1. SLIKOVNI PRIKAZI

Ukoliko su slike autorske, odnosno nastale za potrebe rukopisa, navodi se sljedeći opis i naznaka:

  1. Slika 1. Pogled na ostatke rimskog grada na Ilidži – Aquae S... (snimio E. Veletovac)
  2. Slika 2. Plan lokaliteta (izradio Đ. Basler)

Ukoliko su slike preuzete iz već prethodno objavljene literature, u zagradi se navodi bibliografska jedinica:

  1. Slika 3. (Busuladžić 2010, 79.)

Ako je prethodno objavljeni slikovni materijal dodatno obrađen od strane autora za potrebe rukopisa, to je potrebno i naglasiti na sljedeći način:

  1. Slika 4. Tlocrt Mogorjela (Basler 1990, 14. Obradio Š. Žunić)
  2. Karta 1. Položaj Raševa i Konjevći polja na karti BiH (ÓGoogle maps; obradio G. Popović)

Ukoliko se autori odluče za metod table kao slikovnog priloga onda ista dolazi na kraju glavnog teksta u rukopisu. Svaka tabla mora sadržavati nacrtano mjerilo. Minimalna kvaliteta fotografije i karte treba iznositi 300 dpi, a crteža 600 dpi. Slikovne priloge je potrebno dostaviti kao dio rukopisa, a po želji autora ili na zahtjev uredništva iste se mogu priložiti i u zasebnoj datoteci sa jasno naznačenim uputstvima. Za slikovne priloge prihvatljivi su sljedeći formati: jpg, tiff, psd, fh ili ai. Broj priloga treba biti primjeren veličini teksta, te u suprotnom uredništvo zadržava pravo neprihvaćanja rukopisa, odnosno biti će obavljene konsultacije sa autorom povodom dotičnog pitanja. Autori su dužni obezbijediti dopuštenje autorskih prava za korištenje svih ilustracija za koje nisu nosioci autorskih prava i uz obavezno navođenje izvora.

 

  1. UPUTSTVA ZA NAVOĐENJE BIBLIOGRAFIJE

Popis bibliografskih jedinica se navodi abecednim redom uz hronološko redanje radova istog autora. U slučaju da je korišteno više radova istog autora, a koji su objavljeni iste godine, onda se iza godine publiciranja dodaju slova a, b, c, d...(kako u referencama, tako i u bibliografiji). Nakon popisa djela koja su napisana od strane jednog autora, navode se radovi u kojima je isti prvi od dvoje autora, zatim prvi od troje autora, a onda prvi od četvero ili više autora. Sva djela se kao i u prvom slučaju navode hronološki prema godini izdanja. Font slova u popisu bibliografskih jedinica je Times New Roman, veličina 11, prored 1.5, a tekst poravnat opcijom Justify. Bibliografski popis se u zavisnosti od korištene građe i literature sastoji iz jedne ili više cjeline. Prvo se navode skraćenice (ukoliko ih ima), zatim izvori (ukoliko ih je autor koristio), a onda literatura. Izvori i literatura se ne mogu zajedno podvesti pod jednu cjelinu. Naslov i podnaslov knjige, kao i naziv časopisa se navode u kurzivu. Skraćivanje naslova i naziva časopisa (poput GZM, CBI) nije dozvoljeno već prilikom svakog navođenja istog, potrebno je napisati puni naziv časopisa. Ukoliko je rad objavljen dvojezično, onda je potrebno navesti oba naslova, sa znakom jednakosti između njih. Ako je monografija publicirana u seriji ili kao posebno izdanje, također je obavezno to i napomenuti. Informacije dobijene neformalnim putem, a koje se spominju u referencama nije potrebno stavljati u bibliografiju (e-mail, usmeni razgovori i sl.). Bibliografske jedinice u popisu na kraju rada navode se prema sljedećim primjerima:

  1. Pisani izvori na klasičnim jezicima

Ime izvora (ukoliko je poznat), puni naziv knjige (italic), u zagradi je potrebno navesti prevodioca ili urednika izdanja (ime skraćeno – samo inicijal, a prezime kompletno), mjesto izdanja, godina izdanja.

Primjer: Theophanes Confessor, The Chronicle of Theophanes Confessor, (prev. C. Mango – R. Scott), New York 1997.

  1. Neobjavljena arhivska građa

U opisu izvora i literature donose se puni nazivi korištenih fondova, kao i puni naziv institucije kojoj fond pripada. U zagradi se navodi skraćenica arhivske institucije i fonda.

Primjer: Arhiv Bosne i Hercegovine (AbiH)

Fond: Zemaljska vlada Sarajevo (ZVS)

  1. Objavljeni izvori

U bibliografskom popisu se objavljeni izvori, kao što su putopisna građa i memoari ili zbirke zakona, navode na sljedeći način: Prezime i prvo slovo priređivača djela, zatim godina izdanja, naziv djela (italic), mjesto izdanja i naziv izdavača. Ukoliko priređivač nije poznat, u tom slučaju se navodi samo naziv knjige (italic), godina izdanja, mjesto izdanja i naziv izdavača.

Primjer: Kazneni zakon o zločincima i prestupima za Bosnu i Hercegovinu (iz 1879. godine). 1884. Sarajevo: Naklada Zemaljske vlade.

  1. Štampa

U slučaju štampe, navodi se samo naziv novina i mjesto izdanja.

Primjer: Oslobođenje, Sarajevo.

  1. Knjige
  • Ako knjiga ima jednog autora, publikakacija se navodi na sljedeći način: prezime autora, prvo slovo imena, godina izdanja, naslov knjige (italic), izdavač.

Primjer: Kaljanac, A. 2024. U stranoj zemlji – Ćiro Truhelka u Bosni i Hercegovini, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

  • Ako je knjiga napisana dvojezično, navode se oba naslova.

Primjer: Busuladžić, A. 2011. Rimske vile u Bosni i Hercegovini = Roman villas in Bosnia and Herzegovina, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

  • Ako knjiga ima dva ili tri autora, prvo se navodi prezime i prvo slovo imena prvog autora, a zatim redoslijedom na isti način podaci i za ostale autore. Nakon toga se navode godina izdanja, naslov knjige (italic), izdavač.

Primjer: Džino, D, Domić Kunić A. 2013. Rimski ratovi u Iliriku. Povijesni antinarativ, Školska knjiga.

  • Ako knjiga ima četiri ili više autora, prvo se navodi prezime i prvo slovo imena prvog autora, a zatim skraćenica et al. (italic). Nakon toga se navode godina izdanja, prezime i prvo slovo imena svih autora, naslov knjige (italic), izdavač.

Primjer: Horvat, M. et al. 2007. Horvat, M, Lamut J, Medved J, Culiberg M, Djuric B, Vičič B. Sela pri Dobu, Arheologija na avtocestah Slovenije 2, Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije.

  • U slučaju da knjiga ima više izdanja, na godini izdanja (ukoliko nije prvo izdanje) navodi se broj.

Primjer: Kamberović, H. 20172. Džemal Bijedić. Politička biografija, Udruženje za modernu historiju/Udruga za modernu historiju.

  1. Poglavlje u knjigama
  • Poglavlje u knjizi zahtijeva navođenje prezimena, prvog slova imena, godinu izdanja, naslov poglavlja pod navodnicima, zatim prijedloga „u“ naslov knjige (italic), ime i prezime urednika, u zagradi ur., izdavač, broj stranica. Ukoliko je knjiga napisana na stranom jeziku umjesto prijedloga „u“, navodi se „in“, a umjesto ur. navodi se ed. ili eds., u zavisnosti da li knjiga ima jednog ili više urednika.

Primjeri: Gračanin, H. 2015. „Kraj antike na hrvatskim prostorima“, u: Nova zraka u evropskom svjetlu: Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku (oko 550 – oko 1150). Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Matica hrvatska, 3 – 36.

Leleković, T, Rendić-Miočević, A. 2012. „Rural settlements“, in: The Archaeology of Roman Southern Pannonia – The state of research and selected problems in the Croatian part of the Roman provinces of Pannonia. Branka Migotti (ed.), Archaeopress Roman Archaeology, 279 – 311.

  1. Članak u naučnom časopisu
  • Prilikom navođenja korištenih članaka iz naučnih časopisa, prvo se piše prezime, zatim prvo slovo imena autora, godina izdanja, naslov članka, puni naziv časopisa (italic), broj časopisa, izdavač, broj stranica.

Primjer: Basler, Đ. 1958. Bazilike na Mogorjelu, Naše starine 5, Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, 45 – 62.

  1. Članak u zborniku radova kongresa ili naučnog skupa
  • Kada se popisuju članci koji su objavljeni unutar zbornika radova, prvo se navodi prezime, prvo slovo imena, godina izdanja, naslov članka pod navodnicima, prijedlog „u“, naslov publikacije (italic), broj časopisa (ukoliko postoji), ime i prezime urednika, u zagradi ur., izdavač, broj stranica. U slučaju da je publikacija na stranom jeziku umjesto prijedloga „u“, navodi se „in“, a umjesto ur. navodi se ed. ili eds., u zavisnosti da li knjiga ima jednog ili više urednika.

Primjer: Paškvalin, V. 2002. Grad Jajce i njegova bliže područje pri kraju antike i na početku kasne antike s osobitim obzirom na kršćanstvo, u: Jajce (1396 – 1996): Zbornik radova sa znanstvenog simpozija u povodu 600. obljetnice spomena imena grada Jajca, Jajce, 5 – 7. 12. 1996. godine. Dubravko Lovrenović (ur.), Društvo za zaštitu kulturno – povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca & Općina Jajce, 17 – 29.

  1. Magistarski rad ili doktorska disertacija
  • Navođenje djela koje predstavlja rukopis magistarskog rada ili doktorske disertacije, radi se na sljedeći način: prezime, prvo slovo imena, godina odbrane rada ili disertacije, naslov rada ili disertacije (italic), napomena da se rado o magistarskom radu ili doktorskoj disertaciji, univerzitet na kojem je rad odbranjen.

Primjer: Šehić, Z. 2001. Bosanskohercegovački zemaljski pripadnici u vojnoj organizaciji Habsburške Monarhije, doktorska disertacija, Univerzitet u Sarajevu.

  1. Digitalne epigrafske baze
  • U bibliografiji, digitalne epigrafske baze se navode na sljedeći način:

EDH = Epigraphische Datenbank Heidelberg (Service provider: Heidelberger Akademie der Wissenschaften). http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/home?&lang=de [zadnji pristup / last checked 2020-9-23].

EDR = Epigraphic Database Roma (Service provider: DigiLab Centro interdipartimentale di ricerca e servizi, Sapienza Università di Roma). http://www.edr-edr.it [zadnji pristup / last checked 2020- 9-23].

LUPA = UBI ERAT LUPA – Roman Stone Monuments (Friederike und Ortolf Harl, (Bilddatenbank zu antiken Steindenkmälern). http://lupa.at [zadnji pristup / last checked 2020-9-23]

  1. Internet stranice
  • Navodi se naziv, adresa korištene stranice i datum pristupa.

Primjer: Muzej Sarajeva. https://ejournals.ff.unsa.ba/index.php/radovihhua/ag Pristup ostvaren: 27. 01. 2025.

  1. TV emisije, video i dvd zapisi
  • Navodi se naziv emisije (italic). Naziv televizije. Naziv emisije. Tema emisije (italic). Datum emitiranja.

Primjer: Politički magazin Pošteno. Federalna televizija (FTV). Pitanje dvije škole pod jednim krovom? 09. 03. 2015.

  1. OBJAVLJIVANJE PRIKAZA
  • Prikazi mogu imati maksimalno do šest (6) kartica teksta. Navodi se ime i prezime autora čije djelo se predstavlja, zatim naslov djela (italic), grad u kojem je knjiga objavljena, izdavač, godina te broj stranica.

Primjer: Ibrahim Krzović, Stari ljetnikovci, kule i čardaci, Sarajevo: El – Kalem – izdavački centar Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Hercegovini / Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, 2019, 536. str.

NAPOMENA: Ukoliko rukopis bude prihvaćen za objavu, autori su dužni potpisati izjavu o preuzimanju odgovornosti u slučaju eventualnih sporova vezanih za povredu autorskih prava. Potpisana „Izjava o autorskim pravima“ je obavezna prije objavljivanja članka.