CRTICE IZ RUKOPISA VEJSILA ĆURČIĆA O DŽAMIJAMA SARAJEVA

Authors

  • ADNAN KALJANAC Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet, Franje Račkog 1 Author
  • JESENKO HADŽIHASANOVIĆ Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet, Franje Račkog 1 Author

DOI:

https://doi.org/10.65973/issn.3029-4843.2026.11.63

Keywords:

Vejsil Ćurčić, islamska umjetnost, islamska arhitektura, Sarajevo, arhivska građa, konzervacija, džamije, Islamic art, Islamic architecture, archival materials, conservation, mosques

Abstract

Apstrakt: Analiza zasnovana na arhivskoj građi Zemaljskog muzeja i zaostav­štini Vejsila Ćurčića već je pokazala da je ovaj bosanskohercegovački arheolog pi­onir konzervacije i restauracije različitih historijskih građevinskih objekata na pro­storu Bosne i Hercegovine, kao i njegov široki dijapazon područja zanimanja, od etnologije, preko zoologije i botanike, pa i do same arheologije. Do danas je ostalo nepoznato da je ipak uspio pronaći vremena da se bavi i problematikom izučavanja sarajevskih džamija, te se na osnovu njegovih rukopisa može ustanoviti da je pri­premao tekst za objavu upravo na ovu temu, zajedno s fotografijama džamija koje bi lično izradio. Iako je sam fokus rukopisa bila Gazi Husrev-begova džamija, ipak sam popis džamija koje je planirao fotografirati govori o tome koliko se ozbiljno želio posvetiti ovoj problematici. Iako su nam nepoznati razlozi zbog kojih nije za­vršio izradu članka o sarajevskim džamijama, ipak nam pronalazak ovih rukopisa baca novo svjetlo na širinu kakvu je imao Vejsil Ćurčić u svom naučnom djelovanju.    

Abstract: An analysis based on the archives of the National Museum and the legacy of Vejsil Ćurčić has already shown that this Bosnian-Herzegovinian archaeologist is a pioneer in the conservation and restoration of various historical buildings in Bosnia and Herzegovi­na, as well as his wide range of interests, from ethnology, zoology and botany, to archaeo­logy itself. It remains unknown to this day whether he still managed to find time to deal with the issue of studying Sarajevo mosques, and based on his manuscripts, it can be established that he was preparing a text for publication on this very topic, along with photographs of mosques that he would have personally taken. Although the focus of the manuscript was the Gazi Husrev-beg Mosque, the list of mosques that he planned to photograph speaks volumes about how seriously he wanted to devote himself to this issue. Although the reasons why he did not finish writing the article on Sarajevo mosques are unknown to us, the discovery of the­se manuscripts nevertheless sheds new light on the breadth of Vejsil Ćurčić’s scientific work.

Downloads

Published

2026-02-21

Issue

Section

IZVORNI NAUČNI RADOVI, PREGLEDNI NAUČNI RADOVI, STRUČNI RADOVI / ORIGINAL RESEARCH ARTICLES, REVIEW ARTICLES, PROFESSIONAL PAPERS