Informacije

U trpezariji Despića nalazi se klavir marke Neubauer, koji svjedoči o uglednom statusu porodice Despić.

Klavir je 1978. godine poklonjen Muzeju Sarajeva, a pripadao je porodici Topčagić. Gospodin Mustafa Topčagić iz Sarajeva velikodušno je darovao ovaj instrument kako bi obogatio kolekciju Despića kuće i omogućio posjetiocima da osjete duh prošlih vremena.

Klavir marke Neubauer izrađen je u drugoj polovini 19. stoljeća, u vrijeme kada su muzički instrumenti ove vrste bili statusni simbol u bogatim građanskim kućama. Ova marka poznata je po vrhunskoj izradi i kvaliteti zvuka, a sam instrument odiše elegancijom i predstavlja savršen spoj umjetničkog i zanatskog umijeća tog doba.

Pozivamo vas da posjetite obnovljenu Despića kuću i doživite priču o Sarajevu kroz svjedočanstva jedne od najpoznatijih građanskih porodica.

Dana 7. januara, na pravoslavni Božić, svečano je otvorena obnovljena Despića kuća, jedno od dragulja kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva. Ovaj poseban datum obilježili smo u prazničnom duhu, uz prisustvo brojnih zvanica i prijatelja muzeja.

Dana 7. januara, na pravoslavni Božić, svečano je otvorena obnovljena Despića kuća, jedno od dragulja kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva. Ovaj poseban datum obilježili smo u prazničnom duhu, uz prisustvo brojnih zvanica i prijatelja muzeja.

Na otvorenju su prisustvovali: ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda, ministrica federalnog obrazovanja Jasna Duraković, gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, gradonačelnik Istočne Ilidže Marinko Božović, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić, direktorica Zavoda za izgradnju Belma Barlov, direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović, direktorica Srednje škole primijenjenih umjetnosti Elma Alić Šobot, direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal Berkovac, prof. dr. Salmedin Mesihović, profesor Ibrahim Krzović, prof. mr. Alma Ferović-Fazlić, književnik Ruždija Adžović, kolege iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Historijskog arhiva Sarajevo, Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo, mr. Zijad Halilović, urednica i rediteljica Lejla Zvizdić, prof. Zlatko Hadžidedić, direktor BH Pošte Adis Šehić te predsjednik UO SPKD Prosvjeta Dejan Garić.

Zahvaljujemo se svima koji su svojim prisustvom uveličali ovaj važan trenutak za naš muzej i grad. Otvorenje obnovljene Despića kuće na praznik Božića podsjetnik je na bogatstvo naše zajedničke tradicije i kulturnog naslijeđa.

OTVORENA OBNOVLJENA DESPIĆA KUĆA

Uz radost koju donose blagdani, s velikim ponosom ističemo da je otvorena Despića kuća!

Šta smo to uradili u proteklih godinu dana?

U okviru projekta “Doprinos mreža organizacija civilnog društva unaprijeđenju kulturnog naslijeđa u BiH”, završena je zamjena stolarije na kući.

Također, urađeno je sljedeće:

konzervatorsko-restauratorski radovi na kući i muzejskim eksponatima,

odvoz otpada i čišćenje kuće,

postavljanje izložbe.

Posebno hvala našim pravoslavnim Sarajlijama, veletrgovcima i uglednicima koji su Sarajevu zavještali ovu prelijepu kuću. Zahvaljujemo i svima koji su pomogli u njenoj obnovi, a naročito:

• Udruženju IASNA,

• Zavodu za zaštitu spomenika KS,

• Zavodu za zaštitu spomenika FBiH,

• Ministarstvu kulture i sporta KS, uz podršku ministra Kenana Magode, koji su omogućili neophodnu finansijsku podršku.

Na dan otvorenja posjetitelji imaju priliku uživati u posebnoj atmosferi, uz praznične kolače koje je obezbijedila Baklava dućan. Također, zahvaljujući podršci BH Pošte, ovaj dan je još ljepši i ugodniji za sve posjetioce.

Pozivamo vas da posjetite Despića kuću 7. januara od 10:00 do 20:00 sati. Ulaz je slobodan!

Radno vrijeme

Dragi posjetioci,
Dana 31.12.2024. godine Muzej Sarajeva (Brusa bezistan, Svrzina kuća, Muzej Sarajevo 1878-1918, Muzej Jevreja BiH) će biti otvoren do 14:00.
Prvog i drugog januara 2025. godine, Muzej neće raditi, dok se 3. januara vraćamo redovnom radnom vremenu od 10:00 do 16:00 sati.
Hvala na razumijevanju!

Dear visitors,
On December 31, 2024 The Museum of Sarajevo (Brusa bezistan, Svrzo's house, Museum of Sarajevo 1878-1918, Jewish Museum of BiH) will be open until 2:00 p.m.
On January 1 and 2, 2025, the museum will be closed. Regular working hours (10:00 AM to 4:00 PM) will resume on January 3.
Thank you for your understanding!

Muzej Sarajeva, matični muzej Kantona Sarajevo, obilježio je veličanstvenih 75 godina svog postojanja i rada svečanom akademijom u Domu Oružanih snaga BiH.

Muzej Sarajeva, matični muzej Kantona Sarajevo, obilježio je veličanstvenih 75 godina svog postojanja i rada svečanom akademijom u Domu Oružanih snaga BiH. Ovaj izuzetan događaj okupio je brojne zvaničnike, kulturne djelatnike, prijatelje muzeja i građane kako bi zajedno proslavili bogatu historiju i neprocjenjiv doprinos Muzeja Sarajeva u očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa. Svečana akademija započela je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, simbolišući važnost nacionalnog identiteta i zajedništva. Voditeljica programa, Haruna Bandić, srdačno je pozdravila prisutne i poželjela im dobrodošlicu na ovaj značajan događaj.

Direktorica Muzeja Sarajeva, Indira Kučuk-Sorguć, obratila se prisutnima inspirativnim govorom u kojem je istakla bogatu historiju muzeja, njegove razvojne faze i neprocjenjiv doprinos očuvanju kulturnog blaga Sarajeva. Naglasila je ulogu muzeja kao otvorene i inkluzivne institucije koja privlači posjetioce svih generacija, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i iz inostranstva, zahvaljujući raznovrsnim izložbama koje čuvaju priče o prošlosti za buduće generacije.

Poseban trenutak ceremonije bila je svečana dodjela zahvalnica pojedincima i institucijama koji su svojim radom i podrškom doprinijeli uspjehu Muzeja Sarajeva. Među dobitnicima zahvalnica bili su ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, Kenan Magoda, za kontinuiranu podršku, te generalni direktor JP BH Pošta, Adis Šehić, čija je institucija povodom ovog jubileja izdala posebne marke i koverte s motivom makete iz stalne postavke Brusa bezistana. Ovaj doprinos dodatno je obogatio kulturnu ponudu i promovirao značaj muzeja.

Zahvalnice su uručene i zaslužnim uposlenicima Muzeja Sarajeva: Zdravki Grebo, Ramizi Mešetović i Ljiljani Beljašić-Hadžidedić, kao i bivšoj direktorici Muzeja Sarajeva, Mevlidi Serdarević, za njihov predani rad, profesionalizam i doprinos očuvanju kulturnog blaga Sarajeva. Također, zahvalnice su dodijeljene direktorici Historijskog arhiva Sarajeva, Ismeti Džigal-Berkovac, direktoru Memorijalnog centra, Ahmedu Kulaniću, direktoru Arhiva Federacije BiH, Hajrudinu Ćupriji, direktoru Muzeja Ras Novi Pazar, Elmiru Habiboviću, direktoru Gazi Husrev-begove medrese, Dževadu Plehu, direktorici Srednje škole primijenjenih umjetnosti, Elmi Alić-Šabot, direktorici Zavičajnog muzeja Travnik, Fatimi Maslić, direktoru Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Borisu Trapari, Udruženju Digi.ba, art fotografu Veliji Hasanbegoviću, Udruženju za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa BATHINVS, prof. dr. Adnanu Kaljancu, Jevrejskoj zajednici Bosne i Hercegovine, koju je predstavljao Boris Kožemjakinu, Halidu Kuburoviću i HAYAT.ba. U sklopu svečanosti prikazan je i film povodom 75 godina Muzeja Sarajeva, koji je producirao HAYAT.ba. Film donosi priču o doprinosu muzeja kroz decenije, predstavljajući njegovu ulogu u očuvanju identiteta i kulturne baštine. Muzejski uposlenici kroz ovaj film podijelili su priče o svojoj posvećenosti i viziji za budućnost muzeja. Posebna anketa provedena među zaposlenicima Muzeja Sarajeva dodatno je osvijetlila rad i doprinos pojedinaca. Za najdražeg kolegu izabran je Amir Hadžić, za najboljeg muzealca Adnan Muftarević, dok je najvećom nadom muzeja proglašena Dženana Kurtović.

Svečana akademija bila je više od proslave; bila je to prilika za refleksiju na prošlost, proslavu sadašnjosti i pogled prema svijetloj budućnosti. Sa svojih pet jedinstvenih depandansa – Brusa Bezistan, Sarajevo 1878–1918, Svrzina kuća, Despića kuća i Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine – Muzej Sarajeva nastavlja svoju misiju kao nezaobilazna destinacija za sve ljubitelje historije i kulture. Zahvaljujući predanom radu svog osoblja, podršci zajednice i partnera, ovaj muzej ostaje simbol kulturnog identiteta i mjesto koje inspiriše buduće generacije.

Hvala svima koji su kroz proteklih 75 godina doprinijeli razvoju i uspjehu Muzeja Sarajeva, te svima koji su bili dio ove nezaboravne proslave.

Muzejski savjetnik konzervator i restaurator Murat Kurtović priprema stilski namještaj Despića kuće za njeno otvorenje nakon što smo izveli radove tekućeg održavanja i restauracije moleraja, promjene stolarije kao i kompletnog krečenja i čišćenja ove izuzetne kuće – legata.

Muzejski savjetnik konzervator i restaurator Murat Kurtović priprema stilski namještaj Despića kuće za njeno otvorenje nakon što smo izveli radove tekućeg održavanja i restauracije moleraja, promjene stolarije kao i kompletnog krečenja i čišćenja ove izuzetne kuće – legata. Nadamo se da ćemo je otvoriti za posjetitelje do pravoslavnog Božića u čast srpske porodice Despić koja je Sarajevu poklonila ovaj graditeljski biser neizmjerne vrijednosti.

Museum advisor, conservator, and restorer Murat Kurtović is preparing the period furniture of the Despić House for its opening, following maintenance and restoration works, including wall painting, carpentry replacement, as well as complete

repainting and cleaning of this exceptional house – a legacy.

We hope to open it to visitors by Orthodox Christmas in honor of the Serbian Despić family, who gifted Sarajevo this architectural gem of immense value.

ŠESTO JAVNO PREDAVNJE IZ CIKLUSA „NAŠA BAŠTINA“ – „Epidemije i rat: Bolest i liječenje bosanskohercegovačkih vojnika u Prvom svjetskom ratu 1914-1918“

RADUŠIĆ: Bh. vojne jedinice su bile izuzetno važne austrougarskoj vojsci i bile su vrijedan resurs – alat za ostvarivanje vojno-političkih, ideoloških i drugih ciljeva. Infektivne bolesti – „neprijatelji iz sjene“ koji su dovodili do smrti bh. vojnika su: kolera, trbušni tifus, dizenterija, pjegavi tifus, tuberkoloza i sifilis.

Sinoć je u Muzeju Sarajevo 1878-1918 održano šesto predavanje iz ciklusa „Naša baština“ pod nazivom „Epidemije i rat: Bolest i liječenje bosanskohercegovačkih vojnika u Prvom svjetskom ratu 1914-1918.“ Uvodničarka na predavanju je bila Dženana Kurtović, MA (Muzej Sarajeva) koja je prisutne upoznala sa historijatom depandansa Muzej Sarajevo 1878-1918. Kurtović se osvrnula na historijat osnivanja zbirke austrougarskog perioda, te je naglasila da je Muzej Mlade Bosne otvoren 28. juna 1953. godine, govorom Daneta Olbine, predsjednika Narodnog odbora. Nakon završetka rata 1992-1995, naziv Muzeja je promijenjen i on danas nosi Muzej Sarajevo 1878-1918, a autor postavke je muzejski savjetnik Mirsad Avdić. Kroz muzejske eksponate Kurtović je prisutne upoznala sa periodom austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom je objašnjavala određene procese od okupacije Bosne 1878. godine. Naglasila je podijeljenost bh. stanovništva na vijesti po pitanju okupacije BiH i iznijela je niz informacija o ustanku u Sarajevu, kojim su se željele spriječiti uspostava austrougarske vlasti. Ipak, austrougarske vlasti su uspostavile vlast i počele sa procesom obnove. U Bosnu je došlo do prodora nove zapadne kulture. Kurtović se zatim osvrnula na rad gradskog poglavarstva grada Sarajeva, razvoj štampe u austrougarskom periodu i novinama koje su izložene na postavci, kulturom stanovanja. Potom, fokus njenog predavanja bio je na razvoju umjetnosti i slikama koje su izložene na postavci, razvoju industrije i saobraćaja. Kurtović je naglasila kulturnu ulogu koju su širile austorugarske vlasti osnivanjem Zemaljskog muzeja BiH. Osnivanjem Zemaljskog muzeja BiH, austrougarske vlasti su željele ispuniti svoju kulturnu misiju. Na kraju, fokus je bio na atentatu, ubistvu Franza Ferdinanda i njegove supruge Sofije, te učestvovanju bh. vojnika u Prvom svjetskom ratu na strani austrougarske monarhije.

Riječ je potom dala predavačici dr. sc. Mineli Radušić (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu). Dr. Radušić je govorila o učestvovanju bh. vojnika u ratu, bolestima i načinima liječenja bh. vojnika u austrougarskoj vojsci. Tom prilikom Radušić je naglasila da su bosanskohercegovačke vojne jedinice bile dio carske i kraljevske armije Austro-Ugarske monarhije, dok je nepovjerljivi (pravoslavni) dio bio na strani Srbije. Iznijela je određene statističke podatke po pitanju bosanskohercegovačkog vojnog potencijala; ukupnno 10.298 osoba, od toga pješadije 8.699, tehičke i saobraćajne jedinice 355, ostale jedinice 1274. Zatim je predavanje nastavila sa citatom Louisa Magnera, koji kaže: „Do 18. stoljeća je bio mnogo veći broj vojnika koji su stradali od neke infektivne bolesti nego onih koji su umrli od posljedica ratnog sukoba.“ Faktori koji pogoduju širenju infekcija, Radušić je grupisala u četiri kategorije: 1. nekvalitetna i oskudna ishrana (jednolična i nekvalitetna ishrana, slabe nutritivne vrijednosti – ugljikohidrati, minimalne obročne porcije ili potpuni izostanak istih); 2. nedostatak pitke vode (nedostatak pitke vode i konumiranost zamućene, kišne vode, vode iz rijeka, potoka), 3. loše higijenske navike (nedostatak dezinfekcionih sredstava, sapuna i šampona, problem opskrbe čistom odjećom i obućom, nedostatak rublja). 4. opća iscrpljenost, nedostatak sna (neredovna i nekvalitetna san, malo sna – sat ili dva, slabije lučenje melatonina). Zatim, Radušić nas je upoznala sa infektivnim bolestima ili kako ona to naziva „neprijateljima iz sjene“, koji su dovodili do smrti bh. vojnika na frontu, a to su: kolera (akutna infektivna bolest, infekcija konzumiranjem zagađene vode), trbušni tifus (akutna infektivna bolest, inficiranje kontaminiranom vodom, neopranim voće, povrćem te neodgovrajućom higijenom tokom vršenja službe), dizenterija (akutna infektivna bolest, bolest probavnog sistema), pjegavi tifus (akutna infektivna bolest, loše higijenske navike) tuberkoloza (hronična infektivna bolest) i sifilis (spolni sifilis primatno, povezana sa lošim moralnim navikama i upražnjavanjem prostitucije).

Bh. vojne jedinice su bile izuzetno važne austorugarskoj vojsci i bile su vrijedna resurs – alat za ostvarivanje vojno-političkih, ideoloških i drugih ciljeva Austro-Ugarske Monarhije. Iz tog razloga, austrougarske vlasti su sporovodile strogu kontrolu vojnih jedinica, jasnu organizaciju i adekvatnu zaštitu. Godine 1914. donesen je Zakon o suzbijanju priljepčivih (zaraznih bolesti). Zatim se osvrnula na liječenje na frontu i navela ustanove u kojima su se liječili vojnici: provizorni zavodi, vojne bolnice, barake – kao izolatorij za oboljele. Radušić je naglasila da su austrougarske vlasti koristile sanitetske kolone i željezničke vozove za transport oboljelih, te su postojale specijalizirane ustanove za liječenje: infektivna odjeljenja Zemaljske bolnice, kotarskih i općih bolnica, Carska i kraljevska Vojna bolnica Marija Zvijezda i banja Ilidža. Pacijenti su otpremani i u druge dijelove Monarhije: Zavod za ranjenike u Beču, infektivne bolnice, sanatorij i Stenjevac – umobolnica.

Na kraju, fokus izlaganja dr. Radušić je govorila kako su austorugarske vlasti nastojale zaštiti vojnike od obolijevanja. Austorugarske vlasti su nastojale staviti infekciju pod nadzor – pažljivo evidentirati svako kretanje vojnih trupa, pregled i dezifencija su obavezni, izolacija i karanterna, imunizacija. Godine 1915. monarhija uređuje posebne javne kuće vojne bordele, koji su trebali biti pod strogom kontrolom sanitetskih organa. Na kraju svog izlaganja, Radušić je zaključila da su infektivne bolesti važan faktor koji je oblikovao i mijenjao povijesne tokove, te da je značajan dio bh. vojne mreže stradao uslijed obolijevanja od akutnih i hroničnih infekcija.

Zahvaljujemo se gostujućoj predavačici dr. Mineli Radušić i najavljujemo novo predavanje za mjesec decembar 2024. godine.

Pozivamo vas na šesto predavanje iz ciklusa “Naša baština”! 📍 Lokacija: Muzej Sarajevo 1878–1918, Zelenih beretki 1 🗓 Datum i vrijeme: 27.11.2024. godine u 20:00

Pozivamo vas na šesto predavanje iz ciklusa “Naša baština”!

Lokacija: Muzej Sarajevo 1878–1918, Zelenih beretki 1

Datum i vrijeme: 27.11.2024. godine u 20:00

Ovoga puta govorimo o austrougarskoj upravi u Bosni i Hercegovini, ulozi bh. vojnika u austrougarskoj vojsci te bolestima i načinima liječenja bh. vojnika.

Uvodničarka na predavanju je Dženana Kurtović, MA (Muzej Sarajeva), dok je gošća predavačica dr. sc. Minela Radušić s Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Dođite, da učimo zajedno o našoj bogatoj prošlosti!

75 godina Muzeja Sarajeva Jedna od prvih izložbi koje je priredio Muzej Sarajeva je izložba posvećena Silviju Strahimiru Kranjčeviću, istaknutom književniku.

75 godina Muzeja Sarajeva

Jedna od prvih izložbi koje je priredio Muzej Sarajeva je izložba posvećena Silviju Strahimiru Kranjčeviću, istaknutom književniku.

Jedan od trenutaka koji čini ovu izložbu posebno značajnom jeste prisustvo velikih imena iz svijeta književnosti. S vama dijelimo fotografiju na kojoj nobelovac Ivo Andrić i Rizo Ramić razgledaju eksponate u pripremi za izložbu.

PREDAVANJE “Najplemenitija i kraljevska kuća Kotromanića”: Stvaranje i oblikovanje dinastičkog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni

16. 09. 2021.

PREDAVANJE “Najplemenitija i kraljevska kuća Kotromanića”:
Stvaranje i oblikovanje dinastičkog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni

Prof. dr. Emir Filipović, sa Odsjeka za historiju, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u okviru ciklusa predavanja iz historije BiH i Sarajeva, održat će gostujuće predavanje pod nazivom: “Najplemenitija i kraljevska kuća Kotromanića”: Stvaranje i oblikovanje dinastičkog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni

Predavanje će se održati u MUZEJU SARAJEVA (Brusa bezistan), Abadžiluk 10, u četvrtak, 16. 09. 2021. s početkom u 12.00 sati.

O TEMI

Iako se radilo o iznimno starom, razgranatom i značajnom rodu, ime dinastije Kotromanić, koje je danas postalo skoro sinonimno s Bosanskim kraljevstvom, relativno se kasno javlja u historijskim izvorima. Ono nije zabilježeno ni u jednoj vladarskoj povelji, niti u drugim očuvanim spomenicima 12, 13. i 14. stoljeća, što je neke istraživače navelo da razmišljaju o njezinom mlađem, ili eventualno stranom, odnosno njemačkom porijeklu. Na tom tragu su ih zavodila svjedočenja starih pisaca, ali i poneki suvremeni arhivski podatak kojeg je trebalo ispravno kontekstualizirati. S time u vezi, ovo predavanje ima za cilj predstaviti raspoloživu izvornu građu o ovoj temi i razmotriti niz značajnih pitanja vezanih za historijat Kotromanića, s posebnim osvrtom na to kako su članovi te dinastije stvarali a potom i oblikovali svijest o svojoj pripadnosti jednoj od najistaknutijih vladarskih porodica srednjovjekovnog Balkana.

************

Prof. dr. Emir O. Filipović, vanredni je profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu gdje drži nastavu na prvom ciklusu studija iz predmeta Rani srednji vijek, Kasni srednji vijek, Bosna u ranom srednjem vijeku, Bosna u kasnom srednjem vijeku i Pomoćne historijske discipline, te Bosansko društvo u srednjem vijeku i Srednjovjekovna civilizacija na drugom ciklusu. Autor je knjiga Bosansko kraljevstvo. Historija srednjovjekovne bosanske države (Sarajevo, 2017) i Bosansko kraljevstvo i Osmansko carstvo (1386-1463) (Sarajevo, 2019), te većeg broja izvornih, naučnih, preglednih i stručnih članaka, prijevoda, prikaza, recenzija i osvrta o temama iz prošlosti srednjovjekovne Bosne, objavljenih kako u zbornicima radova i uskostručnim publikacijama, tako i u drugim periodičnim izdanjima.

Dizajn plakata: Nemanja Mićević – MSURS, Banja Luka