News

Sinoć je Hayat TV u Gazi Husrev-begovom hanikahu snimao film povodom 75. godišnjice Muzeja Sarajeva.

30.10.2024.

Sinoć je Hayat TV u Gazi Husrev-begovom hanikahu snimao film povodom 75. godišnjice Muzeja Sarajeva, čime se obilježava značajna prekretnica u radu ove ustanove.

Film je okupio muzejske uposlenike, koji su podijelili svoja iskustva u očuvanju i predstavljanju kulturnog naslijeđa Sarajeva.

Tokom snimanja, uposlenici Muzeja Sarajeva govorili su o vrijednosti i raznolikosti muzejskih zbirki, ističući njihov doprinos razumijevanju bogate prošlosti grada. Naglasili su i važnost muzejskih depandansa.

Ovim filmom Muzej Sarajeva nastoji još jednom podsjetiti na svoj značaj kao čuvara kulturne i povijesne baštine Sarajeva.

In Memoriam: Mevlida Serdarević (1942–2024)

S tugom se opraštamo od Mevlide Serdarević, istaknute stručnjakinje i velikog čuvara kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Rođena u Dubrovniku, Mevlida je završila školovanje u rodnom gradu, a potom diplomirala na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1966. godine, gdje je posvetila svoj život zaštiti i očuvanju naše kulturne i prirodne baštine.

Veći dio svog radnog vijeka provela je u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Njena posvećenost i stručnost dosegli su vrhunac kada je obavljala funkciju direktora Muzeja Sarajeva od 1998. do 2007. godine.

Mevlida Serdarević je Sarajevu vratila Brusa bezistan, Despića kuću, “Muzej Sarajevo 1878-1918”, Muzej Jevreja BiH, obnovila Svrzinu kuću, Muzeju Sarajeva izborila matičnu zgradu, napisala mnoštvo knjiga o pravnoj zaštiti kult.-hist. spomenika, historiji i porijeklu mnogih porodica i niz naučnih i stručnih radova. Pod njenim vodstvom, Muzej je dobio novo lice i snažniji glas u promovisanju multietničkog identiteta Sarajeva, grada u kojem se stoljećima prepliću različite kulture, religije i tradicije.

Njen rad ostavio je neizbrisiv trag na generacije koje dolaze, učeći nas važnosti zajedništva i poštovanja prema raznolikosti.

Na poziv direktorice Muzeja Sarajeva, Indire Kučuk-Sorguč, i uprkos izazovnom periodu zdravstvenih poteškoća, napisala je tekst od 15 kartica za monografiju povodom 75 godina Muzeja Sarajeva, koja će uskoro ugledati svjetlo dana.

Donosimo vam dio ovog teksta:

“U ovom periodu intenzivnih radova prošlo je oko sedam ministara kulture i najmanje tri premijera Kantona Sarajevo, što govori o promjenama u organizaciji Vlade Kantona. Također, u ovom periodu bila su i tri upravna odbora. Brojni ministri dolaze s potencijalnim donatorima ne bi li se riješio problem smještaja uposlenika samog Muzeja (kustosi, finansije, direktor…), ali i Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, koji je u istoj situaciji. Konačno je odlučeno da se smjestimo u zgradu u ulici Josipa Štadlera na način da je dijelimo po pola sa Zavodom…..”

…”Imala sam sreću da sam za vrijeme svog mandata imala veoma zainteresirane i vrijedne kolege (Amru Madžarević, Žanku Dodig, Adnana Muftarevića, Mirsada Avdića, Hamdiju Dizdara, Mustafu Arslanovića, Zdravku Grebo, Aidu Sulejmanagić, Marija Kabilja, Aidu Čaušević, Moamera Šehovića, Muamera Fazlića, Taiba Kešmera, Ramizu Mešetović), jer samo zahvaljujući timskom radu došlo je tih godina do obnove Muzeja Sarajeva. Bilo je zadovoljstvo raditi s njima i biti direktor Muzeja Sarajeva.”

Dženaza je sutra u 15:00 na mezarju Ravne Bakije.

Hvala joj na neprocjenjivom doprinosu očuvanju naše kulturne baštine.

Mirsad Avdić, muzejski savjetnik, gostovao je 25. oktobra 2014. godine u cjelovečernjoj emisiji MYTV – Moja TV, gdje je govorio o značajnom povijesnom događaju – Berlinskom kongresu 1878.

Mirsad Avdić, muzejski savjetnik, gostovao je 25. oktobra 2014. godine u cjelovečernjoj emisiji MYTV – Moja TV, gdje je govorio o značajnom povijesnom događaju – Berlinskom kongresu 1878. U svojoj analizi Avdić je pružio pregled složenih političkih promjena koje su uslijedile nakon ovog kongresa, s posebnim naglaskom na okupaciju Bosne i Hercegovine i dolazak Austro-Ugarske monarhije u ove krajeve.

Kongres, sazvan kako bi se riješila Istočna kriza, rezultirao je dogovorom velikih sila o prepuštanju uprave nad Bosnom i Hercegovinom Austro-Ugarskoj.

Prema Avdiću, ovaj prijelaz vlasti donio je značajne promjene, koje su oblikovale društveni i politički pejzaž Bosne i Hercegovine.

ODRŽANO JAVNO PREDAVANJE NA TEMU „PRIPREMA AGRESIJE NA BOSNU I HERCEGOVINU I SARAJEVO 1992.-1995.“ DR. AMIR KLIKO: ZLOČINAC RATKO MLADIĆ JE OPSADU SARAJEVA NAZVAO PRSTENOM ZA GLAVU AŽDAJE. AŽDAJA JE BOSNA I HERCEGOVINA, A NJENA GLAVA SARAJEVO. DRŽEĆI GLAVU AŽDAJE U PRSTENU (OBRUČU) BOSNA I HERCEGOVINA BIT ĆE POKORENA ZAJEDNO SA SARAJEVOM.

AMIR KLIKO: ZLOČINAC RATKO MLADIĆ JE OPSADU SARAJEVA NAZVAO PRSTENOM ZA GLAVU AŽDAJE. AŽDAJA JE BOSNA I HERCEGOVINA, A NJENA GLAVA SARAJEVO. DRŽEĆI GLAVU AŽDAJE U PRSTENU (OBRUČU) BOSNA I HERCEGOVINA BIT ĆE POKORENA ZAJEDNO SA SARAJEVOM.

Sinoć su predavači dr. Amir Kliko i mr. Senad Kuč u Muzeju Sarajeva govorili o pripremama agresije na BiH i Sarajevo pred zainteresiranom publikom koja je na kraju učestvovala i postavljala pitanja. Muzejski pedagog Senad Kuč je napravio uvod u temu objašnjavajući historijske uzroke koji su doveli do agresije na BiH, uspoređujući političke ciljeve zvaničnih srbijanskih vlasti od vremena dobijanja autonomije od Osmanskog carstva s onim iz 90-tih godina prošloga stoljeća do danas, skoro 30 godina poslije Dejtonskog sporazuma.

Dr. Kliko je napravio retrospekciju kroz ključne historijske događaje koji su doveli do državne nezavisnosti BiH koja se odmah po međunarodnom priznanju morala braniti od agresije JNA koja je u miru zaposjela 70% njene teritorije, razoružala TO BiH i naoružala bosanskohercegovačke Srbe koji su sprovodili plan Velike Srbije.

Reformama oružanih snaga JNA je željela uništiti republičke TO-prvenstveno Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Bile su tri faze reformi. U prvoj je direktna komanda nad republičkim štabom prenesena s Predsjedništva BiH na Savezni sekreterijat za narodnu odbranu u Beogradu. Tako je BiH izgubila kontrolu nad svojom TO. U sljedećoj fazi izvršena je prema zamislima JNA reorganizacija TO i znatno smanjenje broja njenih štabova i pripadnika. Završna faza bilo je njeno razoružavanje. Destrukcija i uništavanje TO BiH počeli su 1986. i završili s višestranačkim izborima 1990. godine. Dakle, vojne pripreme za agresiju na BiH počele su par godina prije političkih. Jedini resurs koji savezna vojska nije mogla oduzeti BiH bio je mobilizacijski, odnosno stotine hiljada mladih ljudi koji su prošli kvalitetne vojne obuke JNA u svim rodovima vojske. Rasturena je i razoružana TO BiH. Većinu njenog oružja i opreme JNA je predala bosanskoherccegovačkim Srbima, ali mlade vojno obučene ljude nije mogla oduzeti jer su pripadnici svih naroda i narodnosti u SFRJ ravnopravno prolazili vojnu obuku. U SFRJ su naučeni i bosanskogercegovački patrioti da brane svoju domovinu što su i učinili 1992-1995. godine.
Prije nego što je počela otvorenu oružanu agresiju na BiH savezna vojska se maksimalno potrudila da razoruža njene potencijalne branitelje i naoruža njene agresore. Pored svog postojećeg arsenala u BiH, oduzetog naoružanja i opreme od bosanskohercegovačke TO, JNA je do početka 1992. dovezla u BiH i ogromne količine oružja, opreme i ratne tehnike iz Slovenije i Hrvatske. Sve je to predala agresoru. Bilo je iluzorno u takvom neravnopravnom odnosu snaga čak i razmišljati o odbrani BiH, istakao je dr. Kliko.

Od jeseni 1991. do aprila 1992. godine JNA je okupirala 70% teritorije BiH. Republičko Predsjedništvo nije moglo učiniti ništa da je u tome spriječi jer je ona tada bila legalna vojna sila u BiH.

Granice 4. vojne oblasti JNA su pokrivale onu famoznu zamišljenu crtu zapadnih granica „Velike Srbije“: Virovitica – Karlovac – Karlobag. Jedinice buduće vojske RS formirane su još 1991. na hrvatskom, a kasnije su na bosanskohercegovačkom ratištu preimenovane u jedinice VRS. Agresorski vojnici borbeno su prekaljeni na hrvatskom ratištu 1991. godine. Agresiju na Hrvatsku JNA je iskoristila da izvrši borbeni raspored svojih snaga u BiH čime je izvršila i njenu “tihu” okupaciju. Savezna vojska je obezbijedila sve potrebno za stvaranje RS, od razoružavanja branilaca BiH, naoružavanja vojske RS, stvaranja organizacije i borbenog prekaljivanja njenog ljudstva, vojne infrastrukture…do teritorije. Tek kada je proglasila državnu nezavisnost BiH je stekla mogućnost da stavi pod kontrolu svoju TO i izgradi vlastitu vojsku za samoodbranu od agresije.

Kliko je podcrtao važnost Sarajeva u strateškim ciljevima RS koje na sjednici njene takozvane skupštine u maju 1992. obznanio ratni zločinac Radovan Karadžić.

Ratni zločinac Ratko Mladić nazvao je opsadu Sarajeva prstenom za glavu aždaje. BiH je predstavljala tu aždaju, a Sarajevo njenu glavu. Smatrao je da će držanje „glave aždaje“ u obruču prstena omogućiti pokoravanje – kako Sarajeva, jednog od šest strateških ciljeva RS – tako i cijele BiH.
Kliko je naglasio da su pripreme za agresiju na BiH bile strateški planirane, da u tome nije bilo nikakvih slučajnosti i da su vojne pripreme prethodile političkim dok su ideološke postojale još od prve polovine 19. stoljeća.

Ekskluzivna izložba “Naša baština” plijeni pažnju Sarajlija

Ekskluzivna izložba “Naša baština” plijeni pažnju Sarajlija

Ekskluzivnom, retrospektivnom, jubilarnom izložbom iz muzejskih zbirki “Naša baština” na svečani način Muzej Sarajeva obilježava jubilej 75. godina postojanja i rada na čuvanju, prikupljanju, zaštiti i prezentaciji materijalnog i duhovnog naslijeđa Sarajeva i BiH.

Ova spektakularna izložba više je od galerijskog prikaza muzejskih eksponata ona je simbolična priča o našim precima koji su stvorili kulturno-historijsko naslijeđe ostavivši nama da ga čuvamo i reprezentiran na dostojan način.

Muzej Sarajeva je pokazao spoj modernog i tradicionalnog, kulturnog i obrazovnog, naučnog i umjetničkog, duhovnog i materijalnog. Na izložbi u Gazi Husrev-begovom hanikahu predstavljeno je 140 eksponata iz 10 muzejskih zbirki želeći na sveobuhvatan način upoznati posjetitelje sa neprocjenjivim bogatstvom koje Muzej posjeduje i čuva od zaborava.

Na otvorenju izložbe govorio je promotor dr. Edin Urjan Kukavica koji je dao fenomenološko obrazloženje važnosti Muzeja Sarajeva u kontekstu dekultivizacije društva, dok je violončelistica Lidija Paulin svojim muziciranjem na temu Sarajeva obojila ambijent svježinom zvuka. Iza ovog velikog poduhvata su stajali i resorno ministarstvo Kantona Sarajevo kojeg uspješno vodi ministar Kenan Magoda, jer se brine i zalaže za konsolidiranje kulturnih institucija, među kojima je Muzej Sarajeva dobio iznimnu podršku i motivaciju da napravi veliki zaokret prema uspostavljanju novih tehnologija i primjeni suvremenih muzeoloških tendencija. Ministar Magoda je istakao da je Muzej Sarajeva zahvaljujući stalnoj interakciji Ministarstva i direktorice Indire Kučuk-Sorguč uspješno krenuo u obnovu muzejskih objekata i reformu načina razmišljanja o muzejima kao turističkim i kulturnim oazama koji nisu elitna društva nego su dostupni svima.

Federalna ministrica obrazovanja i nauke prof. dr. Jasna Duraković naglasila je važnost uključivanja obrazovnog sustava u muzejsku pedagogiju i uvođenja školama obavezne pedagoške norme redovnih posjeta muzejima.

Veliki broj posjetitelja na otvorenju je podijelilo s autorima postavke radost ove posebne prezentacije.

Eksponati pričaju priče o tome ko su bili prvi sarajevski ljekarnici, kako su bozadžije pravile i prodavale bozu, šta su Sarajke donosile u miraz, gdje je završila prva “Vječna vatra”, u čemu se kuhalo, kako ugošćavalo, čime smo se ponosili, kako smo se odijevali, kad su umijeće obrade metala i likovna umjetnost ušli u sve pore sarajevskog društva, kome su naslikani prvi portreti, te ko je sve od značajnih svjetskih ličnosti posjetio Muzej Sarajeva…

– Ovaj projekat predstavlja kulturno-historijske vrijednosti iz muzejskih zbirki (umjetnička, arheološka, etnološka, antropološka, zbirka austrougarskog perioda, orijentalna, muzička, jevrejska, zbirka starih zanata, 20. stoljeća, urbane i osmanske arheologije, fotografije, starog oružja, novca, pomoćnih predmeta, legata i dr.) koje interpretira na novi način, osvjetljujući dio sarajevske i bosanskohercegovačke prošlosti koju nismo u ovom obimu i polivalentnosti imali priliku vidjeti na ranijim ekspozicijama i događajima. Ukupan broj klasificiranih, obrađenih i prikazanih eksponata na ovoj jubilarnoj izložbi je 190 – istakla je jedna od autorica izložbe i direktorica Muzeja Sarajeva, Indira Kučuk Sorguč.

Ova jedinstvena izložba bit će otvorena do 31. oktobra svaki dan osim nedjelje od 10 do 18 sati.

Partneri na projektu su: Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajeva, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Historijski arhiv Sarajeva, Gazi Husrev-begova medresa, Islamska zajednica u BiH, Hayat TV, RSG, Aria Mall i BH Telecom.

75 godina Muzeja Sarajeva S ponosom, jer smo 75 godina čuvari kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva i baštinici bogate riznice materijalnog i duhovnog znanja, najavljujemo u sklopu obilježavanja ovog značajnog jubileja, muzejsku retrospektivnu izložbu “Naša baština” koja će biti prezentirana široj publici od 17.10. do 31.10. u Gazi Husrev-begovom hanikahu.

75 godina Muzeja Sarajeva

S ponosom, jer smo 75 godina čuvari kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva i baštinici bogate riznice materijalnog i duhovnog znanja, najavljujemo u sklopu obilježavanja ovog značajnog jubileja, muzejsku retrospektivnu izložbu “Naša baština” koja će biti prezentirana široj publici od 17.10. do 31.10. u Gazi Husrev-begovom hanikahu.

Muzej Sarajeva će predstaviti 140 eksponata i 100 fotografija od kojih posebno ističemo sjajna umjetnička djela vrhunskih bh. slikara te iznimno vrijedne i značajne artefakte etnološkog, arheološkog, antropološkog i povijesnoga disciplinarnog polja.

Ovo je nakon rata prvi put da Muzej Sarajeva predstavlja predmete iz svojih zbirki i svoga depoa na sveobuhvatan način.

Dizajner idejnog rješenja izložbe, plakata i loga je naš istaknuti grafički dizajner i art fotograf Velija Hasanbegović.

Safvet-beg Bašagić je znamenita ličnost cijelog svijeta. Njegova biblioteka i rukopisna ostavština zaštićena je na Unescovoj listi dokumentarne baštine “Pamćenje svijeta”.

Safvet-beg Bašagić je znamenita ličnost cijelog svijeta. Njegova biblioteka i rukopisna ostavština zaštićena je na Unescovoj listi dokumentarne baštine “Pamćenje svijeta”. Zahvaljujući Slovačkoj ambasadi u BiH, BZK Preporod, Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi, Historijskom arhivu Sarajeva i našem Muzeju Muzej Sarajeva, ekskluzivna izložba Bašagićeve ostavštine u kojoj se nalaze rukopisi i knjige od 12. do 20. stoljeća, svoj ekskluzivitet će potvrditi i posjetom.

Čast nam je da kao Muzej Sarajeva učestvujemo u ovom pothvatu i da je naše resorno ministarstvo podržalo ovako značajan kulturni događaj. Također je bitno istaći da će izložbu pod nazivom “Zapadno od Istoka i istočno od Zapada” do 10.10.2024. potpuno besplatno vidjeti osnovci devetih razreda i srednjoškolci sarajevskih škola, njih 20 hiljada!!

Ministar kulture i sporta KS Kenan Magoda se u svom obraćanju posebno osvrnuo na remek-djelo u mnogim oblastima kulture, umjetnosti, nauke i pouke, navodeći i jednu Bašagićevu misao:

“Jedan narod može izgubiti moć i gospodarstvo, slava njegova oružja može isplaviti, barjak pod kojim je vojevao može postati plijen neprijatelja, njegova prava i pravica mogu se pretvoriti u mrtva slova – kratko rečeno: jedan narod, može doživjeti pravi politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak imade što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom.”

Pokrovitelj izložbe je premijer FBiH Nermin Nikšić.

Sretan Dan Republike Slovačke, sretno Muzeju njegovih 75. godina, i sretno stoljeće otkako je Bašagićevo blago došlo u Univerzitetsku biblioteku Bratislava.

Brusa bezistan, 20.09.-10.10.2024.

Održano četvrto predavanje iz ciklusa „Naša baština“ Muzeja Sarajeva RIMSKI GRAD AQUAE S. SPAVA SAMO METAR ISPOD KOMPLEKSA HOTELA NA ILIDŽI

Održano četvrto predavanje iz ciklusa „Naša baština“ Muzeja Sarajeva

RIMSKI GRAD AQUAE S. SPAVA SAMO METAR ISPOD KOMPLEKSA HOTELA NA ILIDŽI

Sinoć je publika u Brusa bezistanu, depandansu Muzeja Sarajeva, na četvrtom javnom predavanju iz ciklusa „Naša baština“ saznala mnogo novih podataka, zanimljivosti i informacija o arheološkim potencijalima o rimskom gradu Aquae S., koji se prostirao na teritoriji današnje Ilidže i šire. Predavači su bili: muzejski kustos dr. Edin Veletovac, koji je dao historijski pregled razvoja rimskog grada Aquae S, dok je prof. dr. Salmedin Mesihović (Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu) govorio o arheološkim ostacima ovoga grada, o nepokretnoj i pokretnoj građi koja je pronađena prilikom arheoloških iskopavanja u periodu od kraja 19. stoljeća do danas.

Veliki dio pokretne građe koja je nađena za vrijeme arheoloških iskopavanja na ovom području 50-ih godina prošloga stoljeća čuva se u Muzeju Sarajeva i u Zemaljskom muzeju jer je upravo Muzej Sarajeva bio pokretač, organizator i finansijer ovih istraživanja i iskopavanja koje je provodio prof. Esad Pašalić.

Prof. dr. Salmedin Mesihović je na veoma plastičan i iscrpan način govorio o dosadašnjim nalazima koja na nedvosmislen i argumentiran način govore o tome da je ovaj rimski grad bio utvrđen bedemima kao fortifikacijskim odbrambenim zidinama i da je imao sve upravne, vojne i civilne objekte koji su specifični za graditeljsku praksu rimske države. Navodeći tačne lokacije na kojima se prostire ovaj grad, publika je saznala da ispod sadašnjeg hotela Bosna i drugih hotela i fontane na Ilidži, počev od Rustem-pašinog mosta donjim tokom Željeznice, u radijusu od 300 dunuma, spava jedan čitav grad koji je, sudeći po nalazima, nastao prije dvije hiljade godina i imao nekoliko hiljade stanovnika. Brojni spomenički ostaci se mogu i danas vidjeti kako izranjaju iz tla, a o kojima niko ne vodi računa.

Zadnja georadarska snimanja ovog terena izvršena su 1979. godine, koja su napravili stručnjaci iz Instituta u Beogradu, ali se do tih podataka došlo tek nedavno, i veoma su važna jer nam otkrivaju topografske značajke područja i materijalne ostatke. Snimci pokazuju sedam objekata koji se nalaze na svega 80 cm ispod zemlje. Nova bi snimanja savremenom tehničkom opremom omogućila istraživačima potpuniji uvid u stanje na terenu, detekciju objekata pod površinom, njihova svojstva i dr.

Mnogi rimski građevinski objekti koji su „isplivali“ iz zemlje, poslužili su novim graditeljima koji su ih koristili u različite svrhe i u njega ugrađivali nove materijale. Prof. Mesihović ističe da je vidio jedan rimski građevinski objekat sa betonskom armaturom iz 50-ih godina prošlog stoljeća. Sve to govori o maćehinskom odnosu prema našoj dalekoj prošlosti koja bi svugdje drugo u svijetu predstavljala kulturni i turistički potencijal, i poligon za kontinuirana istraživanja, ali ovdje se čini samo kao balast koju treba ukloniti i pustiti da ostane zatrpana.

Primjer za nebrigu o historijskom naslijeđu je događaj iz 2022. godine, kada su arheolozi Muzeja Sarajeva sa kolegama iz drugih institucija na obali Željeznice u Lužanima identificirali postojanje jednog rimskog spomenika iz 4. st. n.e. kojeg do tada naučna javnost nije opisala, a riječ je upravo o spomeniku iz rimskog grada Aquae S. Tražili su da se spomenik prebaci u Muzej Sarajeva kako bi se na propisan način zaštitio, ali to su nadležne vlasti odbile smatrajući da spomenici trebaju ostati „in situ“. Nedugo poslije zahtjeva Općini Ilidža ovaj spomenik je netragom nestao (!) i do danas nije pronađen!

U narednom periodu bi trebalo poduzeti hitne mjere zaštite preostalih rimskih spomenika na ovom području, i nadasve nastaviti tamo gdje se stalo s arheološkim iskopavanjima. Tome treba da prethode nova geološka ispitivanja tla i snimanja najsavremenijim radarskim tehnologijama. Institut za arheologiju u Sarajevu takva snimanja može izvršiti i sigurno bi nam ona otkrila kakvi su to sve arhitektonski objekti rimskog grada ispod zemlje, otkrili bi nam ulice, javna kupatila, forume, pijace, hramove, atrije, cijevi za vodu i druge objekte, što bi moglo da predstavlja projektni zadatak za buduće generacije istraživača, ali pitanje ishodovanja dozvola, preklapanja nadležnosti i kompliciranog sistema, sve to stavlja na dugo čekanje.

Ova tema se pokazala veoma intrigantnom i potakla je posjetitelje da postavljaju pitanja i učestvuju interaktivno u predavanju.

Slijedeće predavanje najavljujemo za mjesec oktobar, kada će biti govora o opsadi Sarajeva i vojnoj odbrani od agresije, a predavač će biti dr. Amir Kliko.

75 godina Muzeja Sarajeva Obogatili smo postavku u Art Kući Sevdaha, sa predmetima Ibrahima Ibre Mangafića, koje nam je donirala njegova kćerka Jasmina Mangafić.

75 godina Muzeja Sarajeva

Obogatili smo postavku u Art Kući Sevdaha, sa predmetima Ibrahima Ibre Mangafića, koje nam je donirala njegova kćerka Jasmina Mangafić.

Jedan od najvećih i najplodonosnijih kompozitora narodne muzike sa prostora Bosne i Hercegovine u drugoj polovini 20. stoljeća, Ibrahim Ibro Mangafić rođen je 13.10.1951. godine na sarajevskoj Baščaršiji, u Halačima, upravo tamo gdje je smještena Kuća Sevdaha. Još kao trinaestogodišnjak je počeo svirati gitaru sa djecom iz čaršijske mahale, a kao petnestogodišnjak je imao svoj bend koji se zvao „ Plavi dijamanti“. Nakon prestanka sa radom ovog benda u novembru 1967. godine, Ibro osniva orkestar.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja koja su potvrda njegovog rada i kvaliteta, od kojih ćemo istaći sljedeće: „Estradna nagrada Bosne i Hercegovine“ koju mu je dodijelio „Savez udruženja estradnih radnika SR BIH“ 1980. godine, zatim, „Estradna nagrada Jugoslavije“ kao najveće moguće priznanje koje je mogao dobiti jedan umjetnik a koju mu je dodijelio „Savez organizacija radnika estradne djelatnosti Jugoslavije“ 1989. godine i nagrada za životno dijelo koju mu je dodijelilo Udruženje „Asocijacija kompozitora muzičkih stvaralaca“ AMUS 2021. godine.

Ibro Mangafić zauvijek će ostati u srcima ljubitelja narodne muzike i njegovo naslijeđe će živjeti kroz njegove predivne autorske kompozicije koje su neizbrisiv dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine.

Autor teksta: Kustos Goran Grebo, voditelj Zbirke za muzičku umjetnost i etnomuzikologiju.

U CENTRU ZA KULTURU I EDUKACIJU ‘‘SAFET ZAJKO’’ U SRIJEDU, 18. SEPTEMBRA 2024. U 14 SATI BIT ĆE OTVORENA IZLOŽBA ‘‘SVRZINA KUĆA: VEDRA KUĆA U MIRISU RUŽA’’ AUTORA MUSTAFE ARSLANOVIĆA I SELME ORUČ

U CENTRU ZA KULTURU I EDUKACIJU ‘‘SAFET ZAJKO’’ U SRIJEDU, 18. SEPTEMBRA 2024. U 14 SATI BIT ĆE OTVORENA IZLOŽBA ‘‘SVRZINA KUĆA: VEDRA KUĆA U MIRISU RUŽA’’ AUTORA MUSTAFE ARSLANOVIĆA I SELME ORUČ

Izložba ‘‘Svrzina kuća: Vedra kuća u mirisu ruža’’ posvećena je autentičnoj hortikulturi tradicionalnih bosanskih avlija i bašči. Svrzina kuća je najljepši očuvani primjer bošnjačke stambene arhitekture iz osmanskog perioda, kada su avlije i bašče služile kao prostor za dio intimnog života ukućana. Tokom toplijih dana, avlije i bašče preuzimale su funkciju pojedinih dijelova kuće, proširujući životni prostor od udobnih halvata, sjenovitih hajata i svjetlošću ispunjenih divanhana, pa sve do cvjetnih avlija i bašči ispunjenih voćkama i rastinjem, uz zvuk žubora vode.

Izložba naglašava ne samo estetske vrijednosti, već i edukativni aspekt hortikulture, ističući važnost očuvanja biljnih vrsta, bosanske vrtne arhitekture, te održivih praksi uzgoja i upotrebe biljaka u svakodnevnom životu.

Ova izložba dio je zajedničkih programa i projekata Muzeja Sarajeva i Općine Novi Grad, koja je ujedno i partner ovog projekta. Izložbu će posjetitelji moći pogledati svaki radni dan od 08.00 do 20.00h do 01.10.2024.