Sinoć je u Brusa bezistanu historičar, publicista i kultorolog Nihad Kreševljaković održao predavanje pod nazivom “Atentat u Sarajevu: historija, sjećanje i politička upotreba.”
Ključ diskusije bilo je povlačenje analogije između političkog diskursa pred Prvi svjetski rat i sadašnje politike Srbije prema Bosni i Hercegovini u međunarodnom kontekstu. Razmatrani su složeni odnosi i socijalna slika Evrope toga doba, kao i rekonstrukcija samog događaja atentata kroz optiku preživjelih učesnika tog terorističkog akta. Gavrilo Princip je na suđenju rekao da su “došli da siju teror i strah”, a bilo je mnogo parola buntovnih mladića koji su očito bili iskorišteni u određene političke svrhe.
Uporedo s ovim događajem, Srbija je imala zvaničnike koji su negirali upletenost, kao što su kasnije negirali ulogu u agresiji na BiH, dok su paralelni sistemi – tzv. tajna država, paravojni, parapolitički i paraobavještajni – provodili ono što se smatralo “višim nacionalnim interesom” na prljav i opskuran način. Kriminalizacija tog srbijanskog državnog sistema dekomponirala je i samu ideju ujedinjenja Južnih Slavena.
Sarajevo je bilo u centru te borbe, a danas na taj događaj gledamo onako kako treba: deideologizirano. Muzej Sarajeva je vratio stope koje je napravio umjetnik Vojo Dimitrijević, nova ploča je informativna i lišena ideoloških prefiksa, a žrtve i počinitelji se tretiraju kroz faktografiju i dokumentaciju izloženu na stalnoj postavci.
Nihad Kreševljaković je pronašao imena građanki i građana Sarajeva koji su stradali prilikom prvog pokušaja atentata, kada je Nedeljko Čabrinović bacio bombu na automobil prijestolonasljednika Ferdinanda. O tim nevinim građanima se do sada gotovo ništa nije pisalo – a oni su tog dana izašli na Appeltovu obalu da pozdrave carsku povorku.
Predavanje je potaknulo zanimljivu diskusiju o samom događaju, njegovom značaju i načinu na koji ga danas razumijemo. Time smo ujedno obilježili godišnjicu Sarajevskog atentata – jednog od presudnih trenutaka svjetske historije.
Podsjećamo, sutra je u povodu godišnjice ulaz u Muzej Sarajevo 1879-1918 besplatan za sve posjetitelje.
