Na današnji dan, 9. jula 1959. godine, preminuo je Hamdija Kreševljaković (1888–1959), jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih historičara i historiografa, prvi bošnjački akademik i neumorni istraživač prošlosti Bosne i Hercegovine.
Svojim predanim istraživačkim radom spasio je od zaborava neprocjenjive podatke o historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine – o gradovima, vakufima, esnafima, zanatima, trgovini, upravi, kulturnoj baštini i svakodnevnom životu kroz osmanski period. Njegova djela i danas predstavljaju nezaobilazan izvor za proučavanje historije naše zemlje.
Fotografije koje objavljujemo čuvaju se u Fototeci Muzeja Sarajeva i prikazuju njegovu dženazu održanu 1959. godine. Bio je to jedan od najmasovnijih posljednjih ispraćaja u poslijeratnom Sarajevu, svjedočanstvo dubokog poštovanja koje su mu iskazali njegovi sugrađani, kolege, učenici i prijatelji.
Više od šest decenija nakon njegove smrti, Hamdija Kreševljaković ostaje jedna od ključnih ličnosti bosanskohercegovačke historiografije. Njegovo nasljeđe nastavlja živjeti kroz generacije istraživača i institucija koje se bave očuvanjem i proučavanjem kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Fotografije: Fototeka Muzeja Sarajeva – Dženaza Hamdije Kreševljakovića, Sarajevo, 1959.
