News

Veliko interesovanje za predavanje “Albanci Bosne i Hercegovine” u Brusa bezistanu!

Veliko interesovanje za predavanje “Albanci Bosne i Hercegovine” u Brusa bezistanu!
U sklopu ciklusa Naša baština, mr. komunikologije Ardian Adžanela predstavio je bogatu kulturnu i društvenu baštinu Albanaca u BiH, uključujući biografije poznatih Sarajlija albanskog porijekla koji su ostavili dubok trag u kulturi, sportu, umjetnosti i ekonomiji.
Predavaju je prisustvovala i otpravnica poslova novootvorene Ambasade Albanije u Sarajevu Anita Bećiri koja se zahvalila Muzeju Sarajeva na organizaciji ovog korisnog i lijepog događaja koji nam otvara nove poglede na Sarajlije albanskog porijekla koji su svojim postignućima unaprijedili život ove zajednice.
Hvala svima na dolasku – zajedno čuvamo i slavimo naše zajedničko naslijeđe! 🇦🇱🇧🇦

Danas je u prostorijama Brusa bezistana, u organizaciji Muzeja sjećanja, održana panel diskusija pod nazivom “30 Years Remembrance of Srebrenica: Memory Culture and Today’s Sociopolitical Dynamics in Bosnia”.

Danas je u prostorijama Brusa bezistana, u organizaciji Muzeja sjećanja, održana panel diskusija pod nazivom “30 Years Remembrance of Srebrenica: Memory Culture and Today’s Sociopolitical Dynamics in Bosnia”.
Panel, koji je trajao od 10:00 do 12:00 sati, moderirala je Neval Güllü, doktorantica i istraživačica na Freie Universität Berlin, ispred Avicenna Scholarship Foundation.
Kroz razgovor i razmjenu mišljenja, učesnici su se osvrnuli na tri decenije sjećanja na genocid u Srebrenici, analizirajući ulogu kulture sjećanja i njen odraz na savremeni društveno-politički kontekst u Bosni i Hercegovini.

U okviru ciklusa “Naša baština” zadovoljstvo nam je najaviti predavanje magistra komunikologije Ardiana Adžanele na temu “Albanci Bosne i Hercegovine.” 📍 Brusa bezistan 📅 Četvrtak, 22. maja 2025. u 20:00

U okviru ciklusa “Naša baština” zadovoljstvo nam je najaviti predavanje magistra komunikologije Ardiana Adžanele na temu “Albanci Bosne i Hercegovine.”
 
📍 The Brusa Bezistan
📅 Četvrtak, 22. maja 2025. u 20:00
 
🔍 Kroz zanimljivu prezentaciju upoznat ćemo bogatu kulturnu baštinu, običaje i tradiciju Albanaca u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.
 
🌍 Otkrijmo zajedno ljepotu suživota i multikulturalnosti kroz prezentaciju albanske kulture i tradicije u Sarajevu.
 
Ulaz je slobodan – dobro došli!

Muzej Sarajeva s ponosom najavljuje da je jedan od prijatelja i sponzora Četvrtog bosanskohercegovačkog slavističkog kongresa, koji će se održati od 22. do 24. maja 2025. godine.

Muzej Sarajeva s ponosom najavljuje da je jedan od prijatelja i sponzora Četvrtog bosanskohercegovačkog slavističkog kongresa, koji će se održati od 22. do 24. maja 2025. godine. Kongres okuplja stručnjake iz oblasti slavistike, s posebnim fokusom na savremena lingvistička istraživanja, historiju jezika i nastavnu praksu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Radujemo se što možemo podržati ovaj važan naučni događaj koji promiče jezičko i kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine.

Međunarodni dan muzeja 2025. u Muzeju Sarajeva

Međunarodni dan muzeja 2025. u Muzeju Sarajeva
U subotu, 17. maja 2025. godine, zajedno smo obilježili Međunarodni dan muzeja uz bogat i raznovrstan program! 🎉
Svi naši objekti bili su otvoreni do 20:00 sati uz besplatan ulaz, a muzejske postavke i dodatni sadržaji privukli su brojne posjetitelje svih generacija.
U Brusa bezistanu smo, u saradnji s Fox in a Box Sarajevo, organizovali popularnu igru “Tajna Muzeja Sarajeva”. Pobjednici su bili:
🏆 Porodica Fazlić
🏆 Đikić Team
Obje ekipe su nagrađene simboličnim poklonima od strane Muzeja Sarajeva.
Svrzina kuća i Despića kuća bile su pune znatiželjnih posjetitelja koji su željeli saznati više o svakodnevnom životu sarajevskih porodica Glođo-Svrzo i Despić.
U Muzeju Sarajevo 1878–1918. prikazivali smo VR film o Sarajevskom atentatu, uz dodatnu detektivsku igru.
U Muzeju Jevreja Bosne i Hercegovine posjetitelji su imali priliku doživjeti VR showroom i pogledati izložbu “Građanska kultura Sarajeva.”
Hvala svima koji su nas posjetili i svojim prisustvom uveličali ovaj poseban dan!
Već pripremamo nove sadržaje za vas – ostanite s nama!

Glasajte za Ilidžansku pateru – eksponat Muzeja Sarajeva!

Glasajte za Ilidžansku pateru – eksponat Muzeja Sarajeva!
BH Pošta i ove godine učestvuje u izboru najljepše evropske poštanske marke – EUROPA 2025, a Bosnu i Hercegovinu predstavlja poštanska marka s motivom vrijednog eksponata iz Muzeja Sarajeva: Ilidžanske patere.
Ova ritualna posuda otkrivena je 1950. godine tokom arheoloških istraživanja na Ilidži. Ukrašena biljnim motivima, među kojima se ističe bosanski ljiljan, patera svjedoči o bogatim kulturnim i trgovačkim vezama rimskog i ilirskog svijeta, ali i o značaju termalnih izvora Ilidže još u antičko doba.
Podržimo našu kulturnu baštinu!
Glasajte za Ilidžansku pateru – eksponat Muzeja Sarajeva – putem linka:

Pozivamo vas da učestvujete u edukativnoj i zabavnoj igri “Tajna muzeja Sarajeva”, koja će se održati u sklopu manifestacije Noć muzeja u subotu, 17. maja 2025. godine, u Brusa bezistanu u Sarajevu.

Pozivamo vas da učestvujete u edukativnoj i zabavnoj igri “Tajna muzeja Sarajeva”, koja će se održati u sklopu manifestacije Noć muzeja u subotu, 17. maja 2025. godine, u Brusa bezistanu u Sarajevu.
 
🕰 Termini igre:
 • 12:00
 • 14:00
 
📍 Lokacija:
Brusa bezistan, Abadžiluk 10, Sarajevo
🎟 Učešće je besplatno!
 
📩 Prijave:
Svoje učešće možete prijaviti putem e-maila: brusabezistan@gmail.com
 
📞 Kontakt telefon:
+387 33 239 590
 
Broj mjesta je ograničen, stoga požurite s prijavom!

Nj.E. Mag. Georg Diwald, ambasador Republike Austrije u Bosni i Hercegovini, posjetio je Svrzinu kuću u pratnji Borisa Trapare, direktora Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva.

Nj.E. Mag. Georg Diwald, ambasador Republike Austrije u Bosni i Hercegovini, posjetio je Svrzinu kuću u pratnji Borisa Trapare, direktora Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva. Tokom posjete, razgovarano je o važnosti očuvanja kulturne baštine i mogućnostima buduće saradnje. Zahvaljujemo na posjeti i interesovanju za naše naslijeđe.

SVEČANO OTVORENA IZLOŽBA “ŽIVOT NA PODRUČJU STOLAČKOG KOTARA (1878–1918)”

SVEČANO OTVORENA IZLOŽBA “ŽIVOT NA PODRUČJU STOLAČKOG KOTARA (1878–1918)”
 
U Brusa bezistana danas je svečano otvorena izložba “Život na području Stolačkog kotara (1878–1918)”, u saradnji Muzeja Sarajeva i Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona. Izložba donosi jedinstveni pogled na svakodnevni život stanovnika Stoca i okolnih mjesta u periodu austrougarske uprave, kroz autentične arhivske dokumente, administrativne spise, lične prepisku, fotografije i druge izuzetno vrijedne izvore. Na svečanom otvaranju prisutnima su se obratili predstavnici obje institucije i gosti, ističući važnost ove izložbe ne samo za stručnu zajednicu, već i za širu javnost.
Direktorica Muzeja Sarajeva, Indira Kučuk-Sorguč, govorila je o značaju mikrohistorije i važnosti predstavljanja tema koje se tiču “običnog” čovjeka, njegove svakodnevice, školovanja, bolesti i svih onih aspekata života koji često ostanu u sjeni “velike historije”. Naglasila je da upravo ovakvi projekti doprinose bogatijem, slojevitijem razumijevanju prošlosti. Direktor Arhiva HNK, gospodin Amir Kadribegović, izrazio je zahvalnost direktorici Muzeja na podršci i povjerenju, te predstavio arhivsku građu koja je poslužila kao temelj izložbe. Posebno je istaknuo značaj fonda Kotarskog ureda Stolac, koji broji preko 150 kutija raznovrsne dokumentacije i koji svjedoči o kompleksnoj upravnoj, socijalnoj i kulturnoj strukturi tog vremena. Kadribegović je također ukazao na važnost saradnje između arhiva i muzeja, čija sinergija omogućava da dokumenti “progovore” i dobiju širi, interpretativni kontekst. Autorica izložbe, Irma Šabanović, opisala je kako je izgledao proces rada na ovoj izložbi – od dugotrajnog istraživanja i pažljive selekcije građe, do konceptualizacije i oblikovanja same postavke. Posebno se osvrnula na sam Stolac, ističući da je riječ o prostoru bogate historije i kulturnog slojevitog identiteta, koji je u austrougarskom periodu predstavljao značajan administrativni, obrazovni i privredni centar u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Kroz arhivske dokumente, rekla je, vidljivo je koliko je Stolac bio živ grad – sa školama, zanatlijama, poštom, medicinskim ustanovama, ali i svakodnevnim problemima svojih stanovnika. Zahvalila se kolegama iz obje institucije, a posebno direktorici Kučuk-Sorguč na ukazanom povjerenju i podršci tokom realizacije izložbe.Svečano otvorenje izložbe upriličio je federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica, gospodin Nerin Dizdar. U svom govoru ministar Dizdar naglasio je koliko je važno da institucije kulture otvaraju prostor za izučavanje lokalne historije, jer upravo kroz priče “malih ljudi” možemo bolje razumjeti veće društvene procese.
Pozivamo sve građane, stručnjake, istraživače i ljubitelje historije da posjete izložbu “Život na području Stolačkog kotara (1878–1918)” u prostoru Brusa bezistana, koja će biti otvorena do 25. maja 2025. godine, radnim danima od 09:00 do 17:00 sati, a subotom od 10:00 do 15:00 sati.

Naučni simpozij pod nazivom Srbija i Bosna u savremenim vidicima: uz knjige Marka Attile Hoarea “Serbia: a Modern History” i “The History of Bosnia: from the Middle Ages to the Present Day” održan je 14. maja 2025. godine u Sali senata Rektorata Univerziteta u Sarajevu.

Naučni simpozij pod nazivom Srbija i Bosna u savremenim vidicima: uz knjige Marka Attile Hoarea “Serbia: a Modern History” i “The History of Bosnia: from the Middle Ages to the Present Day” održan je 14. maja 2025. godine u Sali senata Rektorata Univerziteta u Sarajevu. Organizatori simpozija bili su Međunarodni forum Bosna, Memorijalni centar Sarajevo i Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu “Prof. dr. Zdravko Grebo”, u saradnji s Internacionalnom akademijom nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini i Gradom Sarajevom.
U ime Muzeja Sarajeva, ovom značajnom naučnom skupu prisustvovao je muzejski savjetnik Moamer Šehović. Simpozij je okupio brojne stručnjake iz oblasti historije, politike i kulture, a razgovaralo se o savremenim pogledima na odnose između Srbije i Bosne, kao i o značaju kritičkog iščitavanja prošlosti kroz djela renomiranog britanskog historičara Marka Attile Hoarea.
Scroll to top
Accessibility