HOMMAGE ABDULAHU SIDRANU „KOST I MESO“ ODRŽAT ĆE SE U NEDJELJU, 23. MARTA 2025. U 13.30 U BRUSA BEZISTANU
HOMMAGE ABDULAHU SIDRANU „KOST I MESO“ ODRŽAT ĆE SE U NEDJELJU, 23. MARTA 2025. U 13.30 U BRUSA BEZISTANU
U nedjelju, 23. marta, navršit će se godina dana od odlaska Abdulaha Sidrana. Tim povodom, Fondacija Sidran uz podršku Muzeja Sarajeva, organizira program za poštovatelje stvaralaštva, naročito poezije Pjesnika Grada. Program koji je naslovljen „Kost i meso“ po jednoj Sidranovoj pjesmi, bit će održan u Brusa bezistanu, u nedjelju, 23. marta, s početkom u 13:30 i trajat će 45 minuta, ukoliko ne bude u publici onih koji bi i sami da doprinesu i pročitaju svoju omiljenu Sidranovu pjesmu, što je veoma dobrodošlo.
Sidranove stihove čitat će Mona Muratović, glumica, i Danko Delibašić, urednik i novinar, dok će akademski vajar, profesor Adis Lukač za to vrijeme raditi na crtežu inspiriran Sidranovim stvaralaštvom i trenutkom u kojemu ga se prijatelji i poštovatelji sjećaju okupljeni u prostoru Brusa bezistana. Poseban poklon prisutnima bit će premijerna izvedba Sidranove pjesme pod naslovom „Pjesma“ i to u formi opere, a koju izvodi mezzosopranistica Sonja Milenković. Renomirani svjetski i bosanskohercegovački fotograf Milomir Kovačević Strašni, cijeli će događaj zabilježiti objektivom svog foto-aparata, a rezultate će publika moći vidjeti naknadno, na izložbi fotografija koja će biti dio programskog sadržaja narednih Sidranovih dana, 2. oktobra, ove godine.
Na plakatu je predstavljen jedan od četiri crteža Nedžada Ibrišimovića iz ciklusa “Abdulah Sidran nacrtan Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem”.
Pozivamo Vas da svojim prisustvom uveličate ovaj spomen događaj na velikog književnog barda Abdulaha Sidrana.
Kolekcija Koste Mandića je jedan od najzanimljivijih dijelova fototeke Muzeja Sarajeva.
Kolekcija Koste Mandića je jedan od najzanimljivijih dijelova fototeke Muzeja Sarajeva. Iako o samom Kosti Mandiću ne postoji dovoljno podataka, poznato je da je rodom iz Zenice, po struci je bio pravnik a tokom svog radnog vijeka prije Drugog svjetskog rata bio je zaposlen u Gradskom poglavarstvu grada Sarajeva kao činovnik.
Njegovu kolekciju u najvećem broju čine fotografije nastale u Sarajevu, u periodu između dva svjetska rata prikazujući prizore iz svakodnevnog života i dijelove grada Sarajeva iz tog perioda. Na fotografijama iz njegove kolekcije vidljivo je da su u velikom broju izrađene u Foto ateljeu Nusreta Halačevića kao i u foto radnjama drugih fotografa koji su u to vrijeme živili i radili u Sarajevu.
Prema dostupnim podacima, Kolekciju fotografija Kosta Mandića Muzeju Grada Sarajeva poklonila je ing. Nada Mandić 1980. godine.
Rijetko otkriće na Kovačima: stari bosanski nišan iz 15. stoljeća
Rijetko otkriće na Kovačima: stari bosanski nišan iz 15. stoljeća
Prilikom arheoloških istraživanja na lokalitetu “Staro muslimansko mezarje – Kovači” 2017. godine, ekipa Muzeja Sarajeva predvođena arheologom Adnanom Muftarevićem, muzejskim savjetnikom – kustosom arheološke zbirke otkrila je rijedak primjerak starog bosanskog nišana s kraja 15. ili početka 16. stoljeća. Ovaj nišan, sa prikazom kijače i orijentalnog luka, svjedoči o “Kemankešu” ili strijelcu ratniku. Očuvan u svom originalnom obliku, nišan je postavljen na svoje mjesto na Kovačima, gdje ga posjetitelji mogu vidjeti i danas.
Začetnik građanskog slikarstva u BiH ‒ hadži Mustafa Faginović
Začetnik građanskog slikarstva u BiH ‒ hadži Mustafa Faginović
U bogatom fundusu Umjetničke zbirke Muzeja Sarajeva nalaze se i dvije vjerne kopije zidnog slikarstva dva sveta grada, Meke i Medine, rađene prema originalnom radu autora hadži Mustafe Faginovića iz 1878. godine, koji krasi enterijer Mišćine džamije. Kopije su rađene na platnu, a izradio ih je Jusuf Začinović, mr. sci. konzervator-restaurator i akademski slikar. Začinović je za svog dugogodišnjeg plodonosnog rada bio dugogodišnji saradnik i uposlenik u Republičkom Zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH, pedagog na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, saradnik Muzeja Sarajeva, Umjetničke galerije BiH, Zemaljskog muzeja BiH, i drugih ustanova kulture u BiH, ekspert iz oblasti zaštite kulturnog naslijeđa.
Mišćinu džamiju dao je sagraditi hadži Ahmed Kebkebir polovinom 16. vijeka (1543‒1557. godine). Izgorjela je za vrijeme provale princa Eugena Savojskog 1697. godine, te je kasnije, 1700. godine, obnovljena. Danas se mahala i džamija nazivaju Mišćina po tadašnjem mujezinu Mišći, poznatom po svom ezanu i lijepom učenju. Džamija se izdvaja i po tome što u unutrašnjosti na svojim zidovima ima oslikane prizore Meke i Medine koji su vjerovatno i najveći slikarski prikazi dvaju svetih mjesta islama na ovim prostorima. Veći dio bosanskih džamija 16. vijeka oslikavan je u rumi i hatai stilu. To je bila veoma sofisticirana umjetnost koja nije zaostajala za najboljim istanbulskim ostvarenjima tog doba. Slika Meke duga je 276 cm, a široka 165 cm, a slika Medine je duga 277 cm, a široka 165 cm.
Slike datiraju iz 1878. godine, a autor je „nakaš“ hadži Mustafa Faginović. Hadži Mustafa Faginović rođen je 1839. godine u Sarajevu, a umro je u Carigradu 1903. godine. Potiče iz poznate umjetničke porodice koja je iznjedrila nekoliko kaligrafa. Nema mnogo zapisa o Faginovićima. Porijeklom su iz Perzije, pripadali su derviškom redu kadirija, a pretpostavlja se da su u Sarajevo došli s osmanskom vojskom kao prateći aparat, ali su se uvijek izjašnjavali kao Bosanci. Ono što Faginovića odlikuje kao umjetnika je izražen crtački linearizam. Slikar se ovdje oslanjao na principe historijskog ‒ kartografskog slikarstva u turskim minijaturama, koje se temelji na perzijskim uticajima. Slike su u potpunosti ispunjene građevinama i elementima iz prirode.
U istom periodu, 1871. godine, dok je izvodio vedute Meke i Medine u Mišćinoj džamiji, u kojima je iskustvo iz minijaturnog slikarstva prenio u monumentalno zidno slikarstvo, radio je zidnu floralnu dekoraciju u džamiji Havadže Durak, poznatijoj kao Baščaršijska džamija, kao i u Čekrečijinoj džamiji. Njegovo djelo može se vidjeti i na fasadi Šarene džamije u Travniku i sultan-Fatihove džamije u Istanbulu.
Muzej Sarajeva je primio zahvalnicu od Grada Sarajeva za doprinos očuvanju i promociji kulturno-historijske baštine.
Muzej Sarajeva je primio zahvalnicu od Grada Sarajeva za doprinos očuvanju i promociji kulturno-historijske baštine. Zahvalnicu je direktorici Muzeja, Indiri Kučuk-Sorguč, uručio gradonačelnik Predrag Puharić, čime je još jednom potvrđena dobra saradnja između muzeja i Grada, te su prepoznati reformski poduhvati koje je Muzej Sarajeva napravio u prošloj godini obnavljajući svoje depandanse – nacionalne spomenike kulture i razvijajući kroz intenzivne i kvalitetne programske aktivnosti komunikaciju sa kulturnom javnošću, turističkim operaterima i što je najvažnije svojim posjetiteljima.
Posebno nas raduje najava da će Grad Sarajevo donirati sredstva za obnovu fasade na Despića kući. Ova podrška omogućit će da se ovaj historijski dragulj sačuva u svom autentičnom izdanju i nastavi pričati priču o prošlosti našeg grada.
Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo
Kenan Magoda
Visit Sarajevo
Grad Sarajevo – City Of Sarajevo
Predrag Puharic
BOZADŽIJSKI IBRIK
BOZADŽIJSKI IBRIK
Prvi poznati bozadžija iz Sarajevu po imenu Hamza spominje se u prvom popisu Bosanskog sandžaka iz 1489. godine. Bozadžije su zanatlije koje su se bavili proizvodnjom boze osvježavajućeg pića od kukuruznog ili prosenog brašna, kvasca, šećera i vode. Bozadžije su bozu sipali u posebne ibrike koje bi na leđima nosili i prodavali po gradskim ulicama. Boza se obavezno posluživala hladna, u ljetnom periodu u Sarajevu se donosio led iz pećina sa planine Bjelašnice koji se stavljao u piće ćime se ono dodatno rashlađivalo a samo piće time postajalo više traženo. Koliko je bavljenje ovim zanatom nekada bilo popularno govori i podatak da je jedan sarajevski bozadžija i trgovac, Hadži Hasan – Bozadžija sredinom 16. stoljeća u sarajevskoj ulici Logavinoj podigao džamiju.
Bozadžijski ibrik na fotografiji je izložen na stalnoj postavci Muzeja Sarajeva u Brusa bezistanu.
Svaki eksponat u našem muzeju nosi priču o prošlim vremenima i ljudima koji su oblikovali Sarajevo.
Svaki eksponat u našem muzeju nosi priču o prošlim vremenima i ljudima koji su oblikovali Sarajevo. Posebnu pažnju posvećujemo njihovom očuvanju, a zahvaljujući stručnom radu našeg konzervatora i restauratora Murata Kurtovića, slika Mare Despić, majke Makse Despića, zajedno sa svojim okvirom, obnovljena je i sačuvana za buduće generacije.
Svakodnevno brinemo o kulturnom naslijeđu!
Dragi posjetioci, Povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1. i 2. marta 2025. godine Muzej Sarajeva neće biti otvoren za posjetu. Hvala na razumijevanju i Sretan dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!
Dragi posjetioci,
Povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1. i 2. marta 2025. godine Muzej Sarajeva neće biti otvoren za posjetu.
Hvala na razumijevanju i Sretan dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!
The Sarajevo Museum
Muzej Sarajeva želi vam sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!
Danas obilježavamo historijski trenutak kada su građani Bosne i Hercegovine slobodno odlučili o nezavisnosti na referendumu održanom 1. marta 1992. godine. Ovaj dan simbolizira volju naroda za suverenitetom i slobodom, potvrđujući naše pravo na samostalnost i budućnost izgrađenu na vrijednostima mira, zajedništva i demokracije.
Tim povodom, u Brusa bezistanu je do 10. marta dostupna izložba Arhiva Federacije i Muzeja Sarajeva posvećena Danu nezavisnosti BiH.
Muzej Sarajeva s ponosom čuva sjećanje na ovaj važan datum, podsjećajući na snagu i odlučnost građana koji su izabrali put nezavisnosti. Neka nas 1. mart inspiriše da nastavimo graditi društvo temeljeno na međusobnom poštovanju i historijskom naslijeđu.
Muzej Sarajeva želi vam sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!
Ovih dana naši muzejski depandansi bili su ispunjeni radošću i znatiželjom posjetilaca svih generacija!
Ovih dana naši muzejski depandansi bili su ispunjeni radošću i znatiželjom posjetilaca svih generacija! U gostima su nam bili učenici Osnovne škole „Mehmed Handžić“, Internacionalne međunarodne škole, Srednje mašinske tehničke škole Sarajevo, Srednje ugostiteljsko-turističke škole, Katoličkog školskog centra, osnovne škole “Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak” i “Mehmedalija Mak Dizdar”, kao i mališani iz vrtića „Teta Pričalica“, “Sunce” i “Zvjezdica.”
Kroz priču, igru i istraživanje, zajedno smo učili o bogatoj historiji i naslijeđu našeg grada.
Osim najmlađih, Muzej Sarajeva su posjetili i naši stariji sugrađani iz Centra za zdravo starenje Vogošća. Uz mnogo emocija, prisjetili su se prošlih vremena i podijelili s nama dragocjene uspomene.
Hvala svim nastavnicima, odgajateljima i posjetiocima na dolasku – vrata Muzeja Sarajeva su vam uvijek otvorena!
Accessibility
