Danas vam donosimo priču o uglednim sarajevskim porodicama Glođo i Svrzo, čija je historija neraskidivo vezana za jednu od najznačajnijih kuća starog Sarajeva – Svrzinu kuću, danas depandans JU Muzeja Sarajeva.
Svrzina kuća jedinstven je primjer osmansko-bosanske arhitekture i kulture življenja bošnjačkog stanovništva kroz posljednja dva stoljeća. Smještena je u Glođinoj ulici, na prostoru nekadašnjeg Ćurčića brijega. Kuću je izgradila ugledna sarajevska porodica Glođo, a kasnije je, ženidbenim ugovorom, došla u posjed također ugledne porodice Svrzo iz Ferhadija mahale. Porodica Svrzo živjela je u kući sve do 1952. godine, kada je objekat prodan Muzeju grada Sarajeva, a od 1965. godine kuća je otvorena za javnost kao muzej.
Najpoznatiji član porodice Glođo bio je Munib efendija Glođo, pripadnik kadijskog (sudačkog) staleža, učen, ugledan, ali i izuzetno skroman i darežljiv čovjek. Obavljao je brojne dužnosti u državnoj i vakufskoj upravi, bio član više medžlisa, a gotovo osam godina djelovao je kao zastupnik mutevelije Gazi Husrev-begova vakufa, dajući značajan doprinos razvoju vakufskih dobara i ustanova. Kao učesnik poznate Glođine bune (1840), došao je u sukob s bosanskim vezirom Vedžihi-pašom, nakon čega je protjeran iz Bosne i ostatak života proveo u zatočeništvu, gdje je i umro 1850. godine.
Porodica Glođo posjedovala je dućane i magaze u Bezistanu i drugim vakufskim objektima, kao i velika zemljišna imanja u okolici Sarajeva te fojničko-kreševskom kraju. Posebno se isticala bogata i dragocjena biblioteka Munib-efendije Glođe, čija su djela obuhvatala pravo, književnost i jezikoslovlje, svjedočeći o visokom stepenu obrazovanja i kulturnog života tog vremena.
Ženidbom Munib-efendijine udovice Fatime Ašide za Ašira Svrzu dolazi do povezivanja ove dvije porodice i prelaska kuće u ruke porodice Svrzo. Svrze su bile stara aginska i ulemanska porodica, vlasnici brojnih imanja u Sarajevskom polju ali i šire – na Kromolju, Hotonju, Koševu, Hrasnici i u Visokom. Članovi porodice Svrzo dali su značajan doprinos društvenom, vjerskom i političkom životu Sarajeva, bili su kadije, ugledni građani, ali i veliki pobornici kulturne, vjerske i prosvjetne autonomije Bošnjaka, kao i poznati legatori humanitarnih i prosvjetnih društava.
Danas, Svrzina kuća stoji kao svjedok bogate prošlosti Sarajeva i života njegovih uglednih porodica, čuvajući priču o prostoru u kojem se stoljećima oblikovao duh grada.
Ove priče i danas možete doživjeti iz prve ruke – posjetite Svrzinu kuću ovog vikenda i upoznajte duh starog Sarajeva.
