75 godina Muzeja Sarajeva SARAJLIJE SVOJIM PRISUSTVOM ZBOG PREDAVANJA O NJIHOVOJ BAŠTINI DUPKE ISPUNILI BRUSA BEZISTAN
75 godina Muzeja Sarajeva 29.08.2024.
SARAJLIJE SVOJIM PRISUSTVOM ZBOG PREDAVANJA O NJIHOVOJ BAŠTINI DUPKE ISPUNILI BRUSA BEZISTAN
JU Muzej Sarajeva kao čuvar kulturne, materijalne i nematerijalne baštine na području glavnog grada Bosne i Hercegovine od mjeseca juna organizira ciklus javnih predavanja pod nazivom „Naša baština“ koji široj javnosti prikazaje različite segmente iz bogate historije Sarajeva i njegove šire okoline. Do sada smo održali dva predavanja na teme Sarajeva u prethistorijsko vrijeme na kojem smo dokazali da s obzirom na urbicid i kulturocid mi danas ne možemo pokazati na autentičnim lokacijama „Butmirsku kulturu“. Zatim je prošlog mjeseca održano predavanje o osnivanju Sarajeva i njegovom osnivaču Isa-begu Ishakoviću gdje smo također zaključili da Sarajevo ima svoj autentičan rodni list – vakufnamu, ali da datum osnivanja nije istaknut kao simbol u grbu grada, niti se taj datum obilježava kao datum osnivanja bh. prijestolnice.
Treće predavanje iz ciklusa „Naša baština“ održano je sinoć u muzejskom depandansu Brusa bezistan. Predavači su bili naučna savjetnica Instituta za historiju dr. Hana Younis i muzejski savjetnik mr. Moamer Šehović, dok je predavanje moderirao kustos dr. Edin Veletovac. Kako se živjelo, školovalo, radilo, vjenčavalo, razvodilo, slavilo, šta je bilo a la turca a šta a la franca u Sarajevu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, govorila je dr. Hana Younis, dok je Sarajevu kao centru zanatstva govoriti mr. Moamer Šehović.
Veliki broj posjetitelja je ispunilo grandiozan prostor Brusa bezistana kako bi čuli i saznali ono što nema na Internetu, nego vrijedni naučni istraživači traže u arhivskim fondovima, koristeći izvore koji otvaraju nove sfere razumijevanja prošlosti.
Dr. Younis je pružila izvanredne opise života Sarajki i Sarajlija u periodu od 1850. do 1914. godine, govoreći o društveno-političkim i kuturološko-demografskim promjenama kroz koje je sarajevsko društvo prolazilo,od naprednih tehnoloških promjena u sferi uvođenja telegrafa (1857), do osnivanja prve štamparije tzv. Soporonove pečatnje (1866), te prve radnje hemijske čistione za skidanje fleka (1866), te prve telefonske stanica (1898), do prvih urbanističkih planova i regulacije toka Miljacke. Zanimljivo je da je prva fotografija u Sarajevu snimljena 1855. godine, sa vjenčanja Daše Tanasić i Gavre Jelić, dok se prvi automobil provezao Sarajevom krajem 19. stoljeća, A prvi sportski trkaći automobil dovezao se u grad 1902. godine vozeći tadašnjih fascinantnih 46 km na sat (!), te da je tada Sarajevo imalo već tada i svoj privatni taksi sa registracijom broj 1, koji je unajmio egipatski princ prilikom svog boravka u Sarajevu.
Poseban akcenat dr. Younis je stavila na „rastrošnost“ koja se smatrala nemoralnim ponašanjem koje nanosi štetu porodici i zajednici, što je nerijetko bilo i predmet sudskih sporova. Kao, naprimjer, i traženje alimentacije za djecu iz vanbračnih zajednica koje je trebalo dokazati na sudu jer su bile nedozvoljene. Kada bi se u određenu sarajevsku mahalu nastanio par koji živi zajedno, ako bi komšije uvidjeli da su nevjenčani, otišli bi muhtaru i prijavili ih.
Dr. Younis je navela i podatke o ženama koje su tražile novčanu naknadu za partnere koji ih nisu oženili iako su se s njima intimizirali i obećavali im brak, te da su žene se u bogatim sarajevskim porodicama svoj muževe oslovljavale sa „mili supružniče“ u pismenoj korespondenciji. Predavanje je obuhvatilo zanimljivosti iz svakodnevnog života sarajevskih porodica Bakarević, Zlatar, Kumašin, Hadžiristić, Jeftanović, Despić, Mutevelić i drugih do čijih je podataka došla istraživajući arhivske fondove u BiH, Turskoj, Austriji i dr. Svoje je predavanje upotpunila dosad manje poznatim i neobjavljenim fotografijama koje na najbolji način pokazuju život građana Sarajeva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a pogotovo zabavni život, kafane i razonode, teferiče i izlete, kulturne događaje, balove i maskenbale. Jedan takav upriličen je u ljeto 1866. godine kao cjelodnevni do kasno u noć, dok su balovi trajali do 21 sat. Maskenbal je bio takve masovnosti da su se kočije nizale jedna za drugom u dugom redu od Ilidže do Vrela Bosne. Vidjeli smo da je Sarajevo imalo i mali ZOO vrt, zabavni park za djecu, svoje šetnice duž cijelog toka Miljacke prije regulacije toka i oziđivanja, a da je u tom sudaru između tradicije i moderne, preplitanja starog i novog, kreiralo neko svoje kosmopolitsko društvo šarenila i policentrizma.
Ciklus „Naša baština“ nastavlja se sa četvrtim predavanjem 19.09.2024., na temu sarajevskog antičkog naselja Acqua S, a predavač će biti prof. dr. Salmedin Mesihović.
Intencija je da Muzej Sarajeva nastavi komunicirati sa širim auditorijem jednom mjesečno obrađujući na naučno-popularan način teme iz historije, arheologije, historije umjetnosti, arhitekture, pozorišta, filma, muzike, etnologije, antropologije, ali i drugih oblasti, a koje svojim sadržajem i tematikom obuhvataju kulturno – historijsko naslijeđe Sarajeva. Ova javna predavanja ne žele biti sama sebi svrsishodna, već je cilj je približiti različite teme iz bogate historije sarajevskog kraja stanovništvu svih uzrasta.
Ovo predavanje pred prepunim Brusa bezistanom pokazalo je da interes publike postoji i da ovakve informacije, saznanja i rezultate historijskih istraživanja, treba podijeliti sa interesentima i širom javnošću, jer tako čuvamo i afirmiramo prave vrijednosti iz naše prošlosti.
75 godina Muzeja Sarajeva: Otkrivanje blaga prošlosti: Aktivnosti Muzeja Sarajeva
✨ U Muzeju Jevreja Bosne i Hercegovine možete vidjeti lične predmete i portret Isaka Samokovlije, djelo Marija Mikulića! ✨
U Muzeju Jevreja Bosne i Hercegovine možete vidjeti lične predmete i portret Isaka Samokovlije, djelo Marija Mikulića!
Isak Samokovlija (1889-1955), rođen u Goraždu, bio je istaknuti književnik i ljekar. Iza sebe ostavio je značajna ostvarenja u dramskoj i pripovijedačkoj literaturi: drame “Hanka” – biser bh. književnosti koji je i ekraniziran te više puta postavljen na pozorišne scene, zatim “Plava Jevrejka” i “On je lud” te zbirke pripovjedaka “Nosač Samuel”, “Od proljeća do proljeća”, “Izabrane pripovijetke”, “Đerdan” i mnoge druge.
Muzej Jevreja BiH čuva sjećanje na Samokovliju i Mikulića, čija umjetnička zaostavština i dalje inspiriše nove generacije.
Rijetko otkriće na Kovačima: stari bosanski nišan iz 15. stoljeća
🌟 Svečano otvorena izložba “Iz nanine sehare!” 🌟
Svečano otvorena izložba “Iz nanine sehare!”
Dana 24.07.2024. godine u galeriji Općine Novi Grad otvorena je izložba koja nas vodi kroz bogatu historiju i tradiciju naših predaka. Na otvorenju su govorile direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč i autorica izložbe Amra Madžarević, muzejska savjetnica.
Direktorica Kučuk-Sorguč je istakla da je na 13 panoa ispričana autobiografska priča Amre Madžarević. Drugi dio koncepta planiran je da bude predstavljen u Svrzinoj kući, koja je sama po sebi pokazatelj bosanske kulture življenja.
U GALERIJI OPĆINE NOVI GRAD U SRIJEDU, 24. JULA 2024. U 14 SATI BIT ĆE OTVORENA IZLOŽBA „IZ NANINE SEHARE“ AUTORICE MUZEJSKE SAVJETNICE AMRE MADŽAREVIĆ
U GALERIJI OPĆINE NOVI GRAD U SRIJEDU, 24. JULA 2024. U 14 SATI BIT ĆE OTVORENA IZLOŽBA „IZ NANINE SEHARE“ AUTORICE MUZEJSKE SAVJETNICE AMRE MADŽAREVIĆ
Izložba „Iz nanine sehare“ pokazuje jedan tematski segment duhovne kulture Sarajeva, spajajući priče iz usmene predaje sa tradicijom i običajima bošnjačke kulture i baštine. Muzejska savjetnica Amra Madžarević je koristila priče iz života svojih predaka sa predmetima iz Etnološke zbirke Muzeja Sarajeva tvoreći zanimljiv spoj materijalne građe sa nematerijalnim naslijeđem. Pisani dio toga narativa bit će izložen u Galeriji Općine Novi Grad, dok će kulturno-umjetnički i dokumentaristički, koji prezentira vrijedne eksponate Muzeja Sarajeva, biti izložen na svečanom otvaranju adaptirane Svrzine kuće.
„Autorica je željela oslikati „ženski“ pogled na tradicionalnu kulturu, njen doprinos očuvanju porodice, dimenzije lijepog i kulturnog, ženski ugao gledanja na sevdisanje i ašikluk, ukratko, na svaku poru svakodnevnog kućnog života. Ženska vrijednost u stvaranju tradicije oporučena je kroz njen suptilan i rafiniran osjećaj za ukrašavanje doma i na usklađenost između rada kao egzistencijalne potrebe i umijeća kao kreativne nadogradnje… Uz ovakve koncepte, Muzej Sarajeva želi oživjeti sjećanja na one koji su pronosioci sarajevske duhovne kulture, ali i upoznati njihove mlađe potomke da se ne nasljeđuju samo kuće, namještaj, dionice, nakit ili tužbe, zajmovi i geni, nego i „duh“, a njega, ako je postavljen na čvrste stoljetne odgojno-obrazovne gabarite, treba znati čuvati, revitalizirati i njegovati kroz različite kulturno-umjetničke i multimedijalne forme i izraze“, istakla je u uvodnom tekstu kataloga „Iz nanine sehare“ direktorice Muzeja Sarajeva, kustosica antropologinja Indira Kučuk-Sorguč.
Dizajner izložbe i kataloga je Hamdija Dizdar, recenzentica mr. Lebiba Džeko, a fotograf Velija Hasanbegović.
Izložba će biti otvorena u srijedu, 24. jula 2024. godine u 14 sati u Galeriji Općine Novi Grad, koja je i partner ovoga projekta kao i drugih zajedničkih programa i projekata Muzeja Sarajeva i Općine Novi Grad za 2024. godinu. Izložbu će posjetitelji moći pogledati svaki dan od 10 do 16 sati, do 01.08.2024.
Zanimljivosti iz Dokumentacionog Centra Muzeja Sarajeva: Husein-kapetan Gradaščević
Zanimljivosti iz Dokumentacionog Centra Muzeja Sarajeva: Husein-kapetan Gradaščević
POTPISAN SPORAZUM SA RSG d.o.o.
U MUZEJU SARAJEVA ODRŽANA PREDAVANJA O ARHEOLOGIJI GRADA, NASTANKU SARAJEVA I NJEGOVOM OSNIVAČU ISA-BEGU ISHAKOVIĆU
Sarajevo, 10.07.2024.
U MUZEJU SARAJEVA ODRŽANA PREDAVANJA O ARHEOLOGIJI GRADA, NASTANKU SARAJEVA I NJEGOVOM OSNIVAČU ISA-BEGU ISHAKOVIĆU
BEŠLIJA: OSNIVAČ NOVOG PAZARA I SARAJEVA JE ISTI. U SRBIJI NA GRBU NOVOG PAZARA STOJI UPISANA GODINA OSNIVANJA GRADA, A KOD NAS ZBOG IDEOLOŠKIH I LIČNIH INTERESA GRB GRADA JE BEZ GODINE, A I NE OBILJEŽAVAMO DATUM NASTANKA SARAJEVA
Sinoć je u prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, održano drugo javno predavanje iz ciklusa „Naša baština“ koje Muzej Sarajeva pokreće s ciljem popularizacije historije grada u svjetlu novih znanstvenih i stručnih istraživanja. Ovaj ciklus će tako obrađivati teme iz historije, arheologije, historije umjetnosti, arhitekture, pozorišta, filma, muzike, etnologije, antropologije, ali i drugih oblasti, a koje svojim sadržajem i tematikom obuhvataju kulturno – historijsko naslijeđe Sarajeva.
Na temu “Urbana arheologija grada Sarajeva“, pred velikim brojem zainteresiranih Sarajki i Sarajlija, govorio je muzejski savjetnik Mirsad Avdić, dok je o nastanku Sarajeva i biografiji njegovog osnivača Isa-bega Ishakovića govorio dr. Sedad Bešlija, viši naučni suradnik i direktor Instituta za historiju.
Mirsad Avdić je prezentirao početke istraživanja arheologije osmanskog graditeljskog naslijeđa koja je svoje pionirske korake napravila upravo u Sarajevu, gradu koji je nekad imao vrsne arheologe koji su radili na brojnim iskopavanjima i prezentirali dragocjenu arheološku građu, a da nam nikad nije dopušteno da imamo svoj studij arheologije.
- Arheologija se izučavala u Zagrebu i Beogradu, a Sarajevo koje je bilo centar izvanrednih arheoloških istraživanja, nije moglo imati studij arheologije, etnologije i antropologije. I danas je na polju etnologije i antropologije, isto. Zamislite da nama dolaze etnolozi iz Slovenije i iz inostranstva da nas, kao i prije u vrijeme Austrougarske, kada su na nas gledali kao na koloniju, i danas promatraju, ispituju i pišu onako kako nas oni vide, a da mi ne educiramo naše stručnjake i proučavamo sami sebe. Univerzitet u Sarajevu nema katedre za etnologiju i za antropologiju! Tako da o sebi čitamo samo iz knjiga drugih, onako kako nas oni vide“ – istakao je Avdić dodavši da je on učestvovao na brojnim arheološkim iskopavanjima na sarajevskim i bh. lokalitetima: Bijela tabija, Hadži Kalinova džamija, Bakrbabina džamija, Kovači, Firduz-begov hamam, Tašlihan koji su dali jasne odgovore na insinuacije da su džamije pravljene na ostacima crkava.
– Arheologija je dokazala da nijedna džamija nije izgrađena na temeljima crkve – bio je određen Avdić, naglasivši da je njegov arheološki tim pronašao i otkrio 160 nišana kojih nema zavedenih i opisanih ni kod Mehmeda Mujezinovića u „Epigrafskim spomenicima“ .
Dr. Sedad Bešlija je govorio o nastanku Sarajeva, najprije kao kasabe, a sedam decenija nakon i kao šehera, čime je potvrđen njegov planski urbani dinamički rast i razvoj u veliki administrativni, ekonomski i kulturni centar. Govorio je o osnivaču Sarajeva Isa-begu Ishakoviću, njegom vizionarskom duhu, koji je strateški gradio Sarajevo, ali i Novi Pazar, čiji je također osnivač, kao i druga naselja i građevine koje je uvakufio na regionalnoj dionici od Skoplja do Sarajeva. Također je istakao da je urbano jezgro grada do konca osmanlijske uprave završavalo negdje oko sadašnjeg Marindvora, i do su sva sadašnja poznata sarajevska naselja bila sela, od Grbavice, koja se kao selo spominje čak do kraja 17. stoljeća, pa sve do Pofalića, Kovačića, Dolac Malte, Otesa, Stupa, Švrakina Sela i drugih. Bilo je potrebno više od stoljeća da se sva sela „stope“ u gard Sarajevo.
- Dok je 1453. godine osvajan Istanbul, ovdje je građen saraj, navodi dr. Bešlija, jer je osnivač nakon kupljene zemlje seoca Brodac, na mjestu današnje kasarne Bistrik počeo graditi dvor (saraj) prema kojem će Sarajevo ( saraj + ovasi = dvorac u polju) i dobiti ime. Sarajevo je paradigma prema kojemu su se gradili drugi bosanski gradovi i ima rodonačelničku ulogu u njihovom nastajanju. Naglasio je da je historiografija potvrdila ( D. Kovačević-Kojić, H. Šabanović) da prije Sarajeva na ovom području prethodno nije postojalo naselje koje se moglo afirmirati kao gradsko.
Dr. Bešlija je akcentirao da je Sarajevo osnovano 1462. godine i da je njegov osnivač Isa-beg Ishaković, da postoji rodni list grada a to je Vakufnama, pisana u februaru 1462. godine. I da godina osnivanja grada nije upisana na grb grada!
- U pisanim izborima potvrđena je historijska činjenica o sada već 562. godine grada Sarajeva. Nažalost, što su kompetencije manje kad se govori na tu temu histerija bazirana na ideološkim i ličnim interesima je veća. Samo da podsjetim, na grbu Novog Pazara, čiji je osnivač također Isa-beg Ishaković, u Republici Srbiji napisana je 1461. godina kao godina osnivanja. Još uvijek iz spomenutih razloga u Sarajevu ne postoji ništa što bi zvanično priznalo i obilježavalo datum njegovog nastanka – akcentirao je Bešlija.
Prisutni su pozdravili ovakav način popularizacije historijskih činjenica smatrajući da nauku i struku trebaju saslušati svi zainteresirani građani Sarajeva, jer se pred nama otvara polje usvajanja nepoznatih informacija i kroz znanje širi znanje o biografiji svoga grada.
Naredna predavanja u Muzeju Sarajeva planirana su za mjesec august.
JU Muzej Sarajeva
Na glavni ulaz Brusa bezistana postavljen je wall paper poster sa fotografijom nagrađenog bh. fotografa Velije Hasanbegovića
