Muzej Sarajeva svečano je otvorio izložbu „Od doma do baštine: Tri stoljeća Svrzine kuće“, autorice Amre Madžarević, povodom obilježavanja tri stoljeća postojanja jednog od najljepših primjera tradicionalne bosanskohercegovačke stambene arhitekture i bošnjačke kulture stanovanja.
Svrzina kuća svjedočanstvo je načina života, kulture stanovanja i pogleda na svijet u kojem su čovjek, priroda i zajednica bili neraskidivo povezani. Građena od materijala karakterističnih za ovo podneblje – kamena, drveta i zemlje – oblikovana je prema čovjeku, njegovim potrebama, običajima i načinu života.
Ovom prilikom obilježena su dva značajna jubileja: tri stoljeća postojanja Svrzine kuće i 75 godina otkako je povjerena na upravljanje Muzeju Sarajeva. Tri stoljeća postojanja i sedam i po decenija muzejske brige svjedoče o istoj potrebi – da ono što nam je ostavljeno sačuvamo, razumijemo i prenesemo generacijama koje dolaze. Izložba „Od doma do baštine: Tri stoljeća Svrzine kuće“ upravo donosi priču o tom putu – od porodičnog doma do vrijednog dijela kulturno-historijske baštine Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Svrzina kuća nije samo historijski spomenik. Ona je već generacijama mjesto učenja i istraživanja za studente arhitekture, koji ovdje dolaze kako bi je crtali, mjerili i proučavali. Kroz njenu arhitekturu nastoje razumjeti logiku prostora nastalog iz potrebe da se svakodnevni život uskladi s prirodom, klimom, porodicom i zajednicom. Upravo zbog toga Svrzina kuća predstavlja poseban arhitektonski dragulj Sarajeva i jedan od najljepših sačuvanih primjera arhitekture oblikovane po mjeri čovjeka.
Priču o njenom trajanju, transformaciji i očuvanju u jednu je izložbenu cjelinu objedinila Amra Madžarević, muzejska savjetnica koja je svoj višedecenijski profesionalni rad posvetila upravo Svrzinoj kući. Godinama je brinula o njenim zbirkama, stalnoj etnološkoj postavci i predmetima koji svjedoče o kulturi življenja i stanovanja naših predaka.
Očuvanje baštine ne bi bilo moguće bez odgovornosti i podrške nadležnih institucija, što je posebno vidljivo na primjeru Svrzine kuće koja, kao i svaki vrijedan historijski objekat, zahtijeva kontinuiranu brigu i ozbiljna ulaganja. Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo interventnim sredstvima podržalo je hitnu sanaciju i tekuće održavanje Svrzine kuće. Temeljitom sanacijom krova i restauratorskim radovima osigurani su bolji uslovi za njeno dugoročno očuvanje, kako bi ovaj vrijedan spomenik bio sačuvan i za buduće generacije.
Na svečanom otvorenju izložbe prisutnima su se obratili direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč, arhitektica i profesorica na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Lemja Akšamija, arhitektica i kulturologinja Tatjana Neidhardt, autorica izložbe i muzejska savjetnica Amra Madžarević te ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda. U svojim obraćanjima istaknuli su kulturno-historijski i arhitektonski značaj Svrzine kuće, njenu vrijednost za proučavanje tradicionalne bosanskohercegovačke kulture stanovanja i obrazovanje novih generacija, kao i važnost kontinuirane institucionalne brige, zaštite i ulaganja u očuvanje ovog vrijednog spomenika.
Izložba će biti otvorena za posjetitelje od 4. septembra do 4. oktobra 2026. godine u Svrzinoj kući. Muzej Sarajeva poziva građane Sarajeva i Bosne i Hercegovine, kao i sve posjetitelje našeg grada, da posjete izložbu, upoznaju historiju ovog izuzetnog objekta i, prolazeći kroz njegove prostorije, osjete duh prošlih vremena i upoznaju tradiciju koju Svrzina kuća već tri stoljeća čuva i prenosi.
