Despića kuća, jedan od depandansa JU Muzeja Sarajeva, predstavlja reprezentativan primjer kulture stanovanja srpskog građanskog trgovačkog staleža od kraja XVIII do početka XX stoljeća. Smještena na desnoj obali rijeke Miljacke, građena je u nekoliko faza i različitim periodima, a svojim nadogradnjama i prilagodbama svjedoči o razvoju građanskog života Sarajeva.
Kuća je pripadala uglednoj trgovačkoj porodici Despić, koja je imala značajnu ulogu u privrednom, političkom i kulturnom životu grada. Rodonačelnik porodice, Risto Slijepčević, došao je u Sarajevo iz Gatačkog polja da izuči ćurčijski zanat. Oženivši Despu Despić, njihovi potomci prihvatili su majčino prezime i izgradili jednu od najimućnijih trgovačkih porodica u sarajevskoj čaršiji.
Među članovima porodice posebno se izdvaja Hadži-Makso Despić, najmarkantnija ličnost ove porodice, koji se rodio, živio i umro upravo u Despića kući. Njegov život obuhvatio je tri različita državna poretka — Osmansko carstvo, Austro-Ugarsku monarhiju i Kraljevinu Jugoslaviju. Kao uspješan trgovac putovao je u brojne zemlje, dva puta hodočastio u Jerusalem te svoja iskustva zabilježio u memoarima. Bio je i gradski haznadar za vrijeme osmanske uprave, a nakon dolaska austrougarske vlasti učestvovao je u delegaciji koja je posjetila cara Franju Josipa.
Njegov testament iz 1921. godine, kojim započinje muzejska izložba u Despića kući, svjedoči o pravoslavnim posmrtnim običajima u Bosni i Hercegovini, ali i o njegovom ličnom stavu o skromnosti i prolaznosti materijalnog bogatstva, naglašavajući važnost duhovnih vrijednosti.
Iz Fototeke Muzeja Sarajeva: Makso i Zlatka Despić u dvorištu Despića kuće
