Novosti

Otkrivamo umjetnost kroz Sarajevo! Pozivamo vas na svečano otvorenje izložbe “Sarajevo kao imaginacija”, autora i muzejskog savjetnika Hamdije Dizdara, u Galeriji Općine Novi Grad.

Otkrivamo umjetnost kroz Sarajevo!

Pozivamo vas na svečano otvorenje izložbe “Sarajevo kao imaginacija”, autora i muzejskog savjetnika Hamdije Dizdara, u Galeriji Općine Novi Grad.

Zajedno ćemo prošetati kroz Sarajevo očima umjetnika, diveći se raznolikosti i ljepoti našeg grada kroz vijekove.

Muzej Sarajeva, od svog osnivanja 1949. godine, traga za umjetničkim viđenjima duše Sarajeva. Ovo je prilika da uronite u bogatstvo boja, emocija i perspektiva onih koji su Sarajevo osjećali i voljeli kao svoje.

Izložba će biti otvorena u utorak 19.11.2024. godine u 14:00 u Galeriji Općine Novi Grad.

Ne propustite priliku da otkrijete Sarajevo na jedan sasvim novi način!

Prof. dr. Salmedin Mesihović i direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč obišli lokaciju rimskog grada Aqu(a)e i utvrdili da je potrebno snimiti cijeli lokalitet i nastaviti istraživanja.

Urbani i upravni centar Aqu(a)e nudi golemi naučni, arheološko-historijski, kulturološki i turistički potencijal. Kako bi se utvrdile mogućnosti daljih istraživanja i iskorištenosti dosadašnjih nalaza, direktorica Muzeja Sarajeva mr. sc. Indira Kučuk Sorguč i prof. dr. sc. Salmedin Mesihović sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu su u srijedu 6. 11. 2024. obišli navedeni prostor koji se danas pruža i u parkovnom i u stambenom dijelu naselja Lužani (općina Ilidža). Tom prilikom je utvrđeno stanje na već otkrivenim i konzerviranim objektima o čemu će biti upoznate i nadležne institucije i službe, konstatirani su i novi površinski nalazi na utvrđenom nizu novih lokacija te precizirani prijedlozi novih pravaca i načina istraživanja kao i mogući privredni potencijali urbanog i upravnog centra Aqu(a)e.

Rimsko naselje poznato kao Aquae S. izuzetna je arheološka, kulturološka i turističko-ekonomska vrijednost našeg društva, i Muzej Sarajeva kao matična muzejska kantonalna institucija koja je predvodila arheološka iskopavanja i istraživanja na ovom lokalitetu u posljednjih 70 godina u nekoliko navrata, smatra da je potrebno nastaviti snimanja i detaljna ubiciranja lokaliteta, koji je predstavljao rimski grad sa vilama, forumom, fontanama, hospicijem, hramovima, kupatilima i drugim objektima koji nam otkrivaju jedan grad osnovan prije 2000 godina od oko pet hiljada stanovnika.

Muzej Sarajeva će pokrenuti inicijativu kod nadležnih općinskih i kantonalnih organa da se napravi georadarsko snimanje ovog lokaliteta i da se kad se za to stvore uvjeti prostor istraži, objekti zaštite i formira muzej na otvorenom sa svim pratećim sadržajima koji će obogatiti kulturnu i turističku ponudu Općine Ilidža i Sarajeva.

Dana 7.11.2024. je pred velikim brojem naših sugrađana u organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca i JU Muzej Sarajeva u Brusa bezistanu održana komemoracija Mevlidi Serdarević, uglednoj bh. naučnici, aktivistkinji za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva i bivšoj direktorici našega Muzeja.

Dana 7.11.2024. je pred velikim brojem naših sugrađana u organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca i JU Muzej Sarajeva u Brusa bezistanu održana komemoracija Mevlidi Serdarević, uglednoj bh. naučnici, aktivistkinji za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva i bivšoj direktorici našega Muzeja. O ovoj izuzetnoj ličnosti koja je svojim postignućima na polju prava, pravne zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, etnologije, genealogije, historije i muzeologije, ostavila dubok i neizbrisiv trag u društvenoj i kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine, govorili su prof. dr. Enver Imamović, muzejski savjetnik Adnan Muftarević, direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč, dok je komemoraciju moderirao generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar. Na kraju komemoracije kćerka Selma Begić i unuk Arif su se zahvalili organizatorima i oslikali nam Mevlidu Serdarević u privatnom porodičnom okruženju, u ulozi majke, nane, supruge i sestre.

Direktorica Kučuk-Sorguč je naglasila da je Mevlida Serdarević obnovila Muzej u poslijeratnom vremenu i povratila stari sjaj, podižući njegovu vrijednost i značaj u očima svih posjetitelja, ali i akademske zajednice, vladinog i nevladinog sektora, i cijele društveen zajednice Sarajeva i BiH.

– Mevlida Serdarević je rukovodila ovom ustanovom od 1998. do 2007. godine. U najteža poslijeratna vremena vratila je ustanovu svome izvoru. Bila je njen kamen-međaš i muzejska lokomotiva. Zahvaljujući Mevlidi Serdarević mi se danas možemo zvati Muzej Sarajeva, možemo da rastemo i razvijamo svoje djelatnosti i kapacitete. Pod njenim rukovodstvom Muzej je dobio novo lice i snažniji glas u promoviranju multikulturalnog identiteta Sarajeva, znajući da je prava tekovina Sarajeva zajedništvo i poštovanje različitosti. Ostavila je važna naučna i stručna djela iz oblasti prava, etnologije, historije, genealogije i muzeologije. Neka joj je vječni rahmet, topla zemlja bosanska o čijim je ljudima i njihovom porijeklu mnogo istraživala i pisala, ostavljajući za oba svijeta mnogo dobrih i učenih djela, naglasila je direktorica Kučuk-Sorguč.

Prof. dr. Enver Imamović je govorio da je Mevlida Serdarević brinula u vrijeme agresije o zaštiti materijalnih nematerijalnih dobara iz svih naših muzeja, galerija, arhiva, biblioteka, instituta, kao i važnim naučnim i stručnim djelima koje je ostavila kao pionir u radu na izučavanju porijekla i kretanja stanovništva BiH, posebno akcentirajući porijeklo bošnjačkih porodica iz Hercegovine.

Adnan Muftarević se prisjetio rada u Muzeju kojeg je samo Mevlidina upornost, želja i ljubav prema našoj baštini, odvela u smjeru osposobljavanja za budućnost, iznalazeći načina da iz ruševina digne jedan novi moderni Muzej. Bila je optimista pred kojim nisu postojale zapreke, prema svim uposlenim kao majka, puna razumijevanja, poticala je sve da se doeduciraju, specijaliziraju i uče od najboljih.

Mevlida Serdarević rođena je 1942. godine u Dubrovniku, gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Potječe iz porodice Šahović iz Trebinja. Pravni fakultet završava u Sarajevu. Radila je na poslovima pravne zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, gdje je dala ogroman doprinos, a autorica je do sada i jedine knjige u našoj zemlji na temu pravne zaštite kulturno-historijskog naslijeđa u BiH.

Naporedo s profesionalnim angažmanom u kulturi, a i nakon odlaska u penziju, Mevlida Serdarević radi na istraživanju i bilježenju priča i legendi o bošnjačkim porodicama iz Hercegovine, te djelimično i Bosne. Autorica je nekoliko knjiga na ovu temu: Priče i legende trebinjskih Bošnjaka, Priče i legende bošnjačkih porodica – Mehmedbašići iz Stoca, Priče i legende bošnjačkih porodica iz Hercegovine i Bosne te Serdarevići iz Ljubinja. Istraživala je bošnjačke porodice iz Konjica. Strast za kulturom pokazala je i kroz istraživanje bošnjačkog bontona i objavu, u koautorstvu, knjige na tu temu: Bošnjačka kultura ponašanja. Također, koautor je i knjige Dječiji bonton….

Hvala našoj vječnoj direktorici Mevlidi na neprocjenjivom doprinosu rastu i razvoju Muzeja Sarajeva i očuvanju neprocjenjive bh. kulturne baštine.

Svečano je otvorena multimedijalna izložba “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne” u Francuskom paviljonu u Zagrebu, koja kroz jedinstven izbor predmeta donosi višestoljetno iskustvo islama i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i Evropi.

Svečano je otvorena multimedijalna izložba “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne” u Francuskom paviljonu u Zagrebu, koja kroz jedinstven izbor predmeta donosi višestoljetno iskustvo islama i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i Evropi. Ova značajna izložba posebno svjedoči o tradicijama, otvorenosti i duhovnom izrazu bosanskohercegovačkih muslimana.

U fokusu ove izložbe je i doprinos naše muzejske savjetnice Amre Madžarević, koja je svojim dugogodišnjim iskustvom i stručnim radom dala poseban pečat predstavljanju kulturne baštine Sarajeva. Posjetioci na izložbi mogu vidjeti izabrane predmete iz etnološke i orijentalne zbirke Muzeja Sarajeva, koji odražavaju bogatu kulturu, umjetnički izraz i duhovnost Bošnjaka.

Muzej Sarajeva ponosno promovira svoje zbirke širom regije, a ovakve izložbe dodatno doprinose razumijevanju naše zajedničke baštine i izuzetnog historijskog značaja Bosne i Hercegovine u evropskom kontekstu.

Naša baština

“Naša baština” je velika jubilarna izložba kojom smo s ponosom obilježili 75 godina rada i postojanja Muzeja Sarajeva. Ovaj projekt realizovali smo s posebnim zadovoljstvom, jer nam je kroz ovu postavku pružena prilika da predstavimo bogatu i raznoliku zbirku muzejskih eksponata koji oslikavaju kulturno-historijski razvoj Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Posebno nas raduje što je izložbu posjetilo 4004 posjetitelja, među kojima je bio značajan broj gostiju iz gradova poput Travnika, Zavidovića, Tešnja, Mostara i Tuzle.

Također, mnoge škole organizovale su posjete s učenicima, omogućivši djeci i mladima da se upoznaju s našom kulturnom baštinom. Učenici Savremene umjetničke škole iz Tuzle došli su u Sarajevo upravo zbog ove izložbe, što svjedoči o širokom interesu javnosti.

Povratne informacije koje smo dobili su izuzetno pozitivne. Posjetitelji su pohvalili sadržaj, postavku i atmosferu izložbe. Vjerujemo da je “Naša baština” uspješno predstavila vrijednosti i nasljeđe naše zajednice te se nadamo da će slični projekti i u budućnosti nastaviti povezivati ljude kroz bogatstvo naše historije.

Dana, 4. novembra 2024. godine će u francuskom paviljonu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu biti predstavljeni eksponati Muzeja Sarajeva na izložbi “Pod nebom vedre vjere: Islam i Evropa u iskustvu Bosne.”

Dana, 4. novembra 2024. godine će u francuskom paviljonu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu biti predstavljeni eksponati Muzeja Sarajeva na izložbi “Pod nebom vedre vjere: Islam i Evropa u iskustvu Bosne.”

Izložba nudi jedinstveni uvid u kulturne izraze, dokumente, umjetnička djela i rukotvorine bosanskohercegovačkih muslimana, naglašavajući njihove tradicije, otvorenost, savremenost i duhovnost. Poseban segment izložbe čine eksponati koje je Muzej Sarajeva ustupio za ovu priliku, a kustosica Amra Madžarević, muzejska savjetnica Muzeja Sarajeva, sudjelovala je u organizaciji i kuratorskom radu.

Ovaj projekt, rezultat višegodišnjeg rada domaćih i međunarodnih stručnjaka, obuhvata široki spektar tema i priča. Kroz predmete i simbole iz svakodnevnog života, izložba istražuje doprinos islama nauci, obrazovanju, književnosti, umjetnosti i arhitekturi, otkrivajući bogatstvo različitosti i duboke vrijednosti bosanske baštine.

Danas su Muzej Sarajevo 1878–1918 posjetile Milena Milatović, supruga predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, i Mirela Bećirović, supruga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića.

30.10.2024. Danas su Muzej Sarajevo 1878–1918 posjetile Milena Milatović, supruga predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, i Mirela Bećirović, supruga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića.

Gospođe Milatović i Bećirović su imale priliku da, uz vodstvo Senada Kuča, muzejskog pedagoga, kroz muzejske eksponate upoznaju fascinantnu historiju Bosne i Hercegovine u periodu između Berlinskog kongresa i Prvog svjetskog rata. Posebna pažnja posvećena je Sarajevskom atentatu i promjenama koje su uslijedile u društvu i politici.

🌿 Priroda koju volim u Svrzinoj kući 🌿

Priroda koju volim u Svrzinoj kući

Dana 30.10.2024. godin je u prelijepom eksterijeru Svrzine kuće predstavljen projekat “Priroda koju volim”, koji je Muzej Sarajeva realizirao uz podršku renomirane kompanije Alma Ras.

Prisutne su pozdravili PR menadžerica kompanije Alma Ras Mervana Muhović, te jedna od voditeljica projekta Selma Oruč, koja je istakla važnost očuvanja bosanskih avlija i bašti. Prisutnima se obratila i direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč, naglašavajući značaj ovog projekta za kulturno nasljeđe grada.

Ovaj projekat je divna prilika za sve posjetitelje da dožive obnovljeni ambijent Svrzine kuće i otkriju ljepotu baštinskih vrtova i avlija.

Svrzina kuća će uskoro biti otvorena za javnost – pratite nas za više informacija o datumu otvaranja i novim sadržajima koje smo pripremili za vas!

Dana 30.10.2024. studenti prve godine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Odsjeka za historiju, u pratnji prof. dr. Salmedina Mesihovića posjetili su dvije izložbe Muzeja Sarajeva.

Posjeta je započela u Gazi Husrev-begovom hanikahu, gdje su studenti imali priliku upoznati se s bogatom poviješću Muzeja Sarajeva kroz izložbu „Naša baština.”

Direktorica Muzeja Sarajeva, Indira Kučuk-Sorguč, provela je studente kroz izložbu, istaknuvši najznačajniju ideju koja stoji iza ove postavke. Kroz izložene predmete i arhivsku građu, naglasila je važnost očuvanja kulturne baštine i historijske svijesti kao temelja identiteta Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Potom su studenti obišli Brusa Bezistan i stalnu muzejsku postavku, gdje su mladi povjesničari su imali priliku vidjeti kako je Sarajevo evoluiralo kroz stoljeća.

Ova posjeta omogućila je studentima dublji uvid u historijske procese i kulturno naslijeđe grada.

Hvala na posjeti!

Muzejska jubilarna izložba “Naša baština”

Muzejsku jubilarnu izložbu “Naša baština” koja na najljepši i najneposredniji način, koja frontalno i direktno pred posjetitelje postavlja ekskluzivne muzejske artefakte, posjetili učenici i mladi kreativci Srednje škole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, dragi članovi Udruženja “Radost života”, veteranka u baletnoj umjetnosti, prvakinja Sarajevskog baleta Suada Kavazović-Mušović i njen suprug, naš istaknuti fudbaler i trener Džemaludin Mušović, umjetnica Mirsada Baljić, kipar Adis Lukač, direktorica Gradskih muzeja Senka Ibrišimbegović, publicistkinja Alisa Lekić, Tesma i Nido Trnjanin, naši prijatelji iz Austrije i mnogi drugi dragi prijatelji Sarajeva, kulture, muzeja i umjetnosti.