Muzej Sarajeva se otvara prema srodnim institucijama u regiji
Muzej Sarajeva se otvara prema srodnim institucijama u regiji.
Muzej Ras Novi Pazar je muzejska, kulturna, znanstveno-istraživačka ustanova koja svojim bogatim kulturno-historijskim naslijeđem definira kulturni identitet stanovnika grada čiji je osnivač Isa-beg Ishaković, koji je osnivač i našeg Sarajeva. Sretni smo da možemo jedni drugima pružiti stručnu, tehničku, kadrovsku i svaku drugu pomoć u istraživanjima, prezentaciji, radu na novim projektima i zajedničkim programima koji mogu unaprijediti rezultate našega rada i ojačati karike znanja iz oblasti muzeologije i svih muzeoloških i srodnih disciplina.
U petak 21.06., u direkciji Muzeja Sarajeva sporazum o saradnji i zajedničkom radu na prvom projektu, potpisali su direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk – Sorguč i direktor Muzeja Ras Novi Pazar Elmir Habibović.
🎶 Svjetski dan muzike 21. juni, proslavljamo uz uzbuđenje i ponos
Svjetski dan muzike 21. juni, proslavljamo uz uzbuđenje i ponos, jer je Muzej Sarajeva nedavno osnovao Zbirku za muzičku umjetnost i etnomuzikologiju!
Kustos Goran Grebo predano sakuplja, proučava, obrađuje i izlaže predmete iz muzičke umjetnosti i etnomuzikologije, istražujući narodne napjeve, izvorne melodije i pjesme, lirske i epske balade te drugo nematerijalno naslijeđe naroda Bosne i Hercegovine.
Posebno smo ponosni na eksponate koji su pripadali jednom od najznačajnijih bosanskohercegovačkih kompozitora, Asimu Horoziću. Među njima su njegovi lični predmeti, autorska kompozitorska djela kao što su “Hasanaginica”, “Aska i vuk” i “Zmaj od Bosne”, te stručna djela.
Unutrašnji radovi tekućeg održavanja i restauratorski radovi u enterijeru Despića kuće
Unutrašnji radovi tekućeg održavanja i restauratorski radovi u enterijeru Despića kuće vodi i nadzire Kantonalni zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa.
Krečenje objekta je u toku, dok restaurator Esad Vesković sa svojim timom predvodi čišćenje i restauraciju molerske ornamenture i soboslikarskih radova.
Statika Despića je ugrožena zbog pozicije objekta koji je frontalno izložena prema glavnoj saobraćajnici, što dodatno utječe na njenu zaštitu i postojanost autentične konstrukcije.
Muzej Sarajeva sa svojim partnerima (KZZKHPN i Zavod za zaštitu spomenika FBiH) poduzima sve potrebne radnje da pripremimo Despića kuću za posjete u skorom periodu.
Zahvalni smo na podršci i sredstvima koje je za unutrašnje i vanjske radove osigurao ministar kulture i sporta KS Kenan Magoda i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo / Vlada Kantona Sarajevo. 
Ja volim Muzej Sarajeva
U Edukativnom centru “Teta pričalica” u Vogošći mališanima je pročitan i promoviran Vodič za najmlađe kroz Muzej Sarajeva “Ja 
Muzej Sarajeva” autora Fahrudina Kučuka.
Muzej Sarajeva” autora Fahrudina Kučuka.
Ovaj zanimljivi, ilustrativni i dinamični vodič je i slikovnica koja kroz animirani lik – maskotu Muzeja Puhka Puhića, najmlađe ljubitelje muzeja i naših starina, priča atraktivne priče o vrijednostima koje stanuju u pet muzejskih depandansa Muzeja Sarajeva.
Čitajući tekst i gledajući slike djeca u “Teta pričalici zaželjeli su da sve te eksponate vide i uživo. Uskoro će posjetiti Muzej Sarajeva i zamisliti Puhka kako ih vodi kroz perivoje sarajevske bogate povijesti.
Naša Despića kuća, reprezentativni nacionalni spomenik kulture.
Naša Despića kuća, reprezentativni nacionalni spomenik kulture, muzejski je dragulj.
Zahvaljujući podršci i promptnoj intervenciji Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i ministra Kenana Magode, voditelj projekta unutrašnjih i fasadnih radova i čišćenja, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa uspješno provodi planove restauracije moleraja, krečenja i fasadnog tekućeg održavanja za koji je također Zavod uradio i projekat.
Muzej Sarajeva provodi aktivnosti obnove postavke, restauracije namještaja te obnavljanja mobilijara, kao i čišćenja magaze i podrumskih prostorija i okapnica.
U partnerstvu sa Zavodom, nastavljamo radove koji će ovu prekrasnu kuću u cijelosti osvježiti i pokazati u najboljem svjetlu posjetiteljima.
Radovi se odvijaju pod auspicijem Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH.
PRVO JAVNO PREDAVANJE NA TEMU „SARAJEVO I NJEGOVA OKOLINA U PRAHISTORIJSKO DOBA”
U MUZEJU SARAJEVA ODRŽANO PRVO JAVNO PREDAVANJE NA TEMU „SARAJEVO I NJEGOVA OKOLINA U PRAHISTORIJSKO DOBA”, ARHEOLOZI KALJANAC I MUFTAREVIĆ ISTAKLI DA KONTINUITET POSTOJI, ALI NE I BRIGA O ARHEOLOŠKIM LOKALITETIMA I NALAZIMA
Dana 13.06.2024. godine je u prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, u kojem se čuvaju artefakti od prethistorije do 20. stoljeća Sarajeva i njegove okoline, održano prvo javno predavanje kao dio ciklusa „Naša baština“ koje Muzej Sarajeva pokreće s ciljem popularizacije historije grada u svjetlu novih znanstvenih i stručnih istraživanja. Ovaj ciklus će tako obrađivati teme iz historije, arheologije, historije umjetnosti, arhitekture, pozorišta, filma, muzike, etnologije, antropologije, ali i drugih oblasti, a koje svojim sadržajem i tematikom obuhvataju kulturno – historijsko naslijeđe Sarajeva.
Na temu „Sarajevo i njegova okolina u prahistorijsko doba“, predavači su bili muzejski savjetnik Adnan Muftarević, voditelj arheološke zbirke (JU Muzej Sarajeva) i prof. dr. Adnan Kaljanac (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet u Sarajevu), a program je moderirao dr. Edin Veletovac, muzejski kustos. Na izuzetno zanimljiv način, u prostoru stalne postavke iz prahistorije u kojem se mogu vidjeti predmeti butmirske i glasinačke kulture, arheolozi Muftarević i Kaljanac publici su predočili nepoznate i interesantne detalje o urbanim naseljima i kulturi življenja stanovnika sarajevskog kraja kroz arheološke nalaze i rezultate istraživanja.
Adnan Muftarević je u svom predavanju izložio koji se to predmeti iz prahistorijskog razdoblja nalaze u Arheološkoj zbirci JU Muzej Sarajeva, te njihov historijat, prikazujući specifičnosti keramike koja je pronađena na arheološkim lokalitetima u Glasincu, Butmiru, Debelom Brdu. Atraktivnost njegovoga predavanja leži u prikazima figurina žene butmirske kulture kasnog neolita, oko 4800 g. p.n.e. , koje su posebno izrađene, sa urezanim linijama i naglašenim crtama na licu, što nije vidljivo u drugim europskim kulturama ovoga perioda.
Prof. dr. Adnan Kaljanac govorio je o počecima arheoloških iskopavanja u Sarajevu za vrijeme austro-ugarske vladavine, o prvom kongresu arheologa i antropologa 1894. godine koji je održan u Sarajevu, o otkrivanju butmirske i glasinačke kulture, ali i o entuzijastima poput Mehmeda Pliske koji je, ustvari, otkrio lokalitet Debelo brdo, predajući dr. Ćiri Truhelki pronađeni nakit, nakon kojega je Truhelka zajedno s Pliskom nastavio iskopavanja koja su dovela do izvanrednih otkrića.
Kaljanac je naglasio nebrigu za te lokalitete koji danas prepušteni zaboravu, i na njima se slobodno grade razne građevine, što nam dovoljno govori o potpuno nesavjesnom odnosu prema našoj baštini i kontinuitetu življenja na ovim prostorima preko sedam hiljada godina.
„Od Butmira je ostao samo voćnjak“ – istakao je Kaljanac. „Ako biste danas željeli pokazati arheološke lokalitete sa ostacima butmirske kulture nekom, onda biste mu mogli pokazati samo hotele na Ilidži, studentske domove i druge zgrade i stabla jabuke čije će korijenje sigurno uništiti podnice kuće neolitskog naselja.“
Pitanje zaštite arheoloških lokaliteta je od krucijalne važnosti, a to se kod nas ne radi na adekvatan način čime bi se čuvala nalazišta nadasve kao mjesta koja treba popularizirati kroz kulturu sjećanja, turističke, uslužne i slične djelatnosti. U pozadini ove borbe za očuvanjem kulturnog blaga Sarajeva i BiH je i borba sa različitim interesnim grupama, a nadasve politikom i državom kao najvećim investitorom.
U Muzeju Sarajevo 6. juna 2024. godine postavljena je izložba Historijskog arhiva Sarajevo, a u saradnji sa Muzejom Sarajeva pod nazivom “Dani bezvlašća u Sarajevu nakon atentata 1914. godine”, autorice mr.sci. Aleksandre Pijuk-Pejčić.
U Muzeju Sarajevo 6. juna 2024. godine postavljena je izložba Historijskog arhiva Sarajevo, a u saradnji sa Muzejom Sarajeva pod nazivom “Dani bezvlašća u Sarajevu nakon atentata 1914. godine”, autorice mr.sci. Aleksandre Pijuk-Pejčić.
Izložba je postavljena povodom Međunarodnog dana arhiva.
Međunarodni dan arhiv 9. juna u svijetu se obilježava od 2008. godine. Taj datum je izabran u znak sjećanja na dan osnivanja Međunarodnog arhivskog vijeća 1948. godine.
Izložba će biti dostupna do 13. juna.
U sklopu velikog dokumentarnog projekta od 13 dijelova pod nazivom “Duž Dunava”, TRT documentary (Turska radio televizija – Kanal dokumentarnog filma) je izrazio želju da bogatu historiju Bosne i Hercegovine i posebno grada Sarajeva, snimi kroz prizmu Muzeja Sarajeva i riječi našeg arheologa i muzejskog savjetnika Adnana Muftarevića.
U sklopu velikog dokumentarnog projekta od 13 dijelova pod nazivom “Duž Dunava”, TRT documentary (Turska radio televizija – Kanal dokumentarnog filma) je izrazio želju da bogatu historiju Bosne i Hercegovine i posebno grada Sarajeva, snimi kroz prizmu Muzeja Sarajeva i riječi našeg arheologa i muzejskog savjetnika Adnana Muftarevića.
Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine, u saradnji sa JU Muzej Sarajeva, povodom obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru, 4. juna 2024. godine je u Brusa bezistanu u Sarajevu otvorio izložbu akademskog slikara Mensura Bešlagića – ciklus crteža “1992”.
Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine, u saradnji sa JU Muzej Sarajeva, povodom obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru, 4. juna 2024. godine je u Brusa bezistanu u Sarajevu otvorio izložbu akademskog slikara Mensura Bešlagića – ciklus crteža “1992”.
Ovaj ciklus se sastoji od ukupno 92 crteža, ali na samoj izložbi je oko 45 crteža, rađenih klasičnim crtačkim tehnikama kao što su olovka, tuš i pero, kreda.
Izložba će biti postavljena u Muzeju Sarajeva – Brusa bezistan do 11. juna.
UNICEF u Bosni i Hercegovini je 11. juna 2024. godine, povodom Međunarodnog dana igre, organizovao igricu “Potraga za blagom” u Brusa bezistanu. Ovaj događaj, osmišljen u saradnji Muzeja Sarajeva i Fox in a Box, centralni je u nizu manifestacija tokom mjeseca juna, posvećenog roditeljstvu.
UNICEF u Bosni i Hercegovini je 11. juna 2024. godine, povodom Međunarodnog dana igre, organizovao igricu “Potraga za blagom” u Brusa bezistanu. Ovaj događaj, osmišljen u saradnji Muzeja Sarajeva i Fox in a Box, centralni je u nizu manifestacija tokom mjeseca juna, posvećenog roditeljstvu.
Muzej Sarajeva igra ključnu ulogu u ovom događaju, naglašavajući svoju važnost u očuvanju kulturne baštine i edukaciji. Muzej je aktivno učestvovao u kreiranju zadataka i zagonetki za igricu, koristeći bogatu historiju i artefakte kao inspiraciju, čime je učinio događaj edukativnim i zabavnim za sve učesnike. Naš muzejski pedagog Mustafa Arslanović je upoznao djecu i roditelje sa kulturno-historijskim vrijednostima koje su predstavljene u Brusa bezistanu, sa artefaktima i dokumentima o historiji Sarajeva. A zatim je krenula avanturistička potraga za blagom Muzeja Sarajeva.
Sve ekipe djece i roditelja su bile brze i spretne, a pobjednici su dobili specijalne nagrade.
Najbržu ekipu nagradila je direktorica Muzeja Indira Kučuk-Sorguč sa vodičem – slikovnicom za najmlađe “Ja volim Muzej Sarajeva”.
Prisutnima se na Međunarodni dan igre obratio direktor Unicefa u BiH Marc Lucet, koji se zahvalio Muzeju Sarajeva koji je omogućio da se realizira plemenita ideja odgoja i obrazovanja djece kroz igru.
Vjerujemo da će se potraga za blagom Muzeja Sarajeva nastaviti kroz slične projekte. 
Accessibility
