Novosti

Dan svečanog otvorenja obnovljene Despića kuće ne bi bio potpun bez podrške naših dragih prijatelja i medija koji su svojim prisustvom i izvještavanjem obogatili ovaj značajan trenutak za naš muzej i grad.

Dan svečanog otvorenja obnovljene Despića kuće ne bi bio potpun bez podrške naših dragih prijatelja i medija koji su svojim prisustvom i izvještavanjem obogatili ovaj značajan trenutak za naš muzej i grad.
Posebno zahvaljujemo medijima koji su podijelili priču o ponovnom otvorenju Despića kuće, uključujući: Klix, Faktor, Slobodnu Bosnu, Hayat TV, BHRT, Federalnu televiziju, Nova BH, TVSA, Fenu, Patriu, N1, Al Jazeeru, Agencija Anadolija, Dnevni avaz, i mnoge druge. Vaša podrška pomaže nam da našu bogatu kulturnu baštinu približimo široj javnosti.
Uz ovakvu energiju i podršku, radujemo se novim susretima, događajima i aktivnostima u Despića kući – mjestu koje priča priče o prošlosti, ali živi u sadašnjosti zahvaljujući svima vama.

Dana 7. januara, na pravoslavni Božić, svečano je otvorena obnovljena Despića kuća, jedno od dragulja kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva. Ovaj poseban datum obilježili smo u prazničnom duhu, uz prisustvo brojnih zvanica i prijatelja muzeja.

Dana 7. januara, na pravoslavni Božić, svečano je otvorena obnovljena Despića kuća, jedno od dragulja kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva. Ovaj poseban datum obilježili smo u prazničnom duhu, uz prisustvo brojnih zvanica i prijatelja muzeja.

 
Na otvorenju su prisustvovali: ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda, ministrica federalnog obrazovanja Jasna Duraković, gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, gradonačelnik Istočne Ilidže Marinko Božović, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić, direktorica Zavoda za izgradnju Belma Barlov, direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović, direktorica Srednje škole primijenjenih umjetnosti Elma Alić Šobot, direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal Berkovac, prof. dr. Salmedin Mesihović, profesor Ibrahim Krzović, prof. mr. Alma Ferović-Fazlić, književnik Ruždija Adžović, kolege iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Historijskog arhiva Sarajevo, Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo, mr. Zijad Halilović, urednica i rediteljica Lejla Zvizdić, prof. Zlatko Hadžidedić, direktor BH Pošte Adis Šehić te predsjednik UO SPKD Prosvjeta Dejan Garić.
 
Zahvaljujemo se svima koji su svojim prisustvom uveličali ovaj važan trenutak za naš muzej i grad. Otvorenje obnovljene Despića kuće na praznik Božića podsjetnik je na bogatstvo naše zajedničke tradicije i kulturnog naslijeđa.

OTVORENA OBNOVLJENA DESPIĆA KUĆA

OTVORENA OBNOVLJENA DESPIĆA KUĆA
Uz radost koju donose blagdani, s velikim ponosom ističemo da je otvorena Despića kuća! 🎉
Šta smo to uradili u proteklih godinu dana?
U okviru projekta “Doprinos mreža organizacija civilnog društva unaprijeđenju kulturnog naslijeđa u BiH”, završena je zamjena stolarije na kući.
Također, urađeno je sljedeće:
✅ konzervatorsko-restauratorski radovi na kući i muzejskim eksponatima,
✅ odvoz otpada i čišćenje kuće,
✅ postavljanje izložbe.
Posebno hvala našim pravoslavnim Sarajlijama, veletrgovcima i uglednicima koji su Sarajevu zavještali ovu prelijepu kuću. Zahvaljujemo i svima koji su pomogli u njenoj obnovi, a naročito:
• Udruženju IASNA,
• Zavodu za zaštitu spomenika KS,
• Zavodu za zaštitu spomenika FBiH,
• Ministarstvu kulture i sporta KS, uz podršku ministra Kenana Magode, koji su omogućili neophodnu finansijsku podršku.
Na dan otvorenja posjetitelji imaju priliku uživati u posebnoj atmosferi, uz praznične kolače koje je obezbijedila Baklava dućan. Također, zahvaljujući podršci BH Pošte, ovaj dan je još ljepši i ugodniji za sve posjetioce.
🔔 Pozivamo vas da posjetite Despića kuću 7. januara od 10:00 do 20:00 sati. Ulaz je slobodan! 🎟️

Radno vrijeme

Dragi posjetioci,
Dana 31.12.2024. godine Muzej Sarajeva (Brusa bezistan, Svrzina kuća, Muzej Sarajevo 1878-1918, Muzej Jevreja BiH) će biti otvoren do 14:00.
Prvog i drugog januara 2025. godine, Muzej neće raditi, dok se 3. januara vraćamo redovnom radnom vremenu od 10:00 do 16:00 sati.
Hvala na razumijevanju!

Dear visitors,
On December 31, 2024 The Museum of Sarajevo (Brusa bezistan, Svrzo's house, Museum of Sarajevo 1878-1918, Jewish Museum of BiH) will be open until 2:00 p.m.
On January 1 and 2, 2025, the museum will be closed. Regular working hours (10:00 AM to 4:00 PM) will resume on January 3.
Thank you for your understanding!

U Muzeju Sarajevo 1878-1918 ( Zelenih beretki 1), održano je u četvrtak, 26.12.2024.  javno predavanje na temu „Identiteti gradova, od kulturne neutralnosti prahistorije do naše baštine osnivača“ predavača gosta iz Novog Pazara, arheologa Mustafe Baltića – kustosa Muzeja Ras Novi Pazar.

Održano sedmo javno predavanje iz ciklusa „Naša baština“ Muzeja Sarajeva

U Muzeju Sarajevo 1878-1918 ( Zelenih beretki 1), održano je sinoć, u četvrtak, 26.12.2024.  javno predavanje na temu  „Identiteti gradova, od kulturne neutralnosti prahistorije do naše baštine osnivača“ predavača gosta iz Novog Pazara, arheologa Mustafe Baltića – kustosa Muzeja Ras Novi Pazar.

 Pred punom salom Muzeja Sarajevo 1878-1918 sinoć je održano sedmo po redu javno predavanje iz ciklusa “Naša baština” Muzeja Sarajeva, a na temu “Identiteti gradova, od kulturne neutralnosti prahistorije do naše baštne osnivača”. Uvodničar u predavanje bio je muzejski savjetnik Muzeja Sarajeva, Adnan Muftarević, koji je prisutne upoznao sa realiziranim zajedničkim projektima Muzeja Ras Novi Pazar i Muzeja Sarajeva, kao i sa budućim postavljenim zajedničkim ciljevima na afirmiranju kulturno-historijskog naslijeđa dva grada kojima su zajednički imenitelji osnivač Isa-beg Ishaković i stanovništvo koje ima isti etnogenetički korijen.

Mustafa Baltić je ugledni arheolog i kustos Muzeja Ras Novi Pazar koji je svoje predavanje počeo identificirajući osobenosti u kulturnim i društvenim identitetima gradova blizanaca Sarajeva i Novog Pazara, koje su karakteristične za gradove osmanlijskoga tipa gradnje i uređenja. Veoma je važna analogija koja se očituje kroz urbanizaciju, arheologiju, simbole, društveni kontekst i historijski kontinuum koji veže ova dva geografska i historijska prostora od prethistorije, od Glasinačke kulture do kulture “gradova blizanaca”.

Posjetitelji su se upoznali sa historijskim preplitanjima ilirskoga plemena Autarijata, koji su nastanjivali  prostor između sadašnjih gradova Sarajeva i Novog Pazara, odnosno, upravo prate identičnu geografsku i antropološku trasu pokrivenosti nalazima Glasinačke kulture koja je najizrazitija kulturna grupa bronzanog i željeznog doba na području srednjeg i zapadnog Balkana. Baltić je govorio o arheološkim nalazima po kojima je poznat teritorij današnjeg Sandžaka, s akcentom na novopazarsku regiju, istićući da je “Zlatna pektorala” jedno od najreprezentativnijih otkrića iz željeznog doba, pronađena u tzv. “ilirskom kneževom grobu” u Novom Pazaru, a nalazi se u Narodnom muzeju u Beogradu sa drugim nalazima iskopanim u tom tumulu, a koji predstavljaju zlatnu riznicu dragocjenosti koje su nađene, a nijedna se ne čuva nažalost u mjestu otkrića, u Novom Pazaru.

Mustafa Baltić je govorio o gradovima koji svoj duh objektiviziraju kroz materijalnu kulturu i kulturni kodeks po kojem žive stanovnici gradova. Poseban akcent stavio je odgovarajući na pitanje: Kada prahistorija ustvari prestaje biti neutralna? Kroz različite društveno-političke sisteme prahistorija i antika su bile poželjne jer se nijedan etnos nije zanimao za antiku kao ni za “paleobalkanca”, s obzirom na to da rezultati arheoloških iskopavanja predstavljaju širu kulturu. Međutim, kada se “paleobalkanac” susretne s Balkancem, onda dolazi do zloupotrebe prahistorije ako nije došlo do prirodnog povezivanja različitih identiteta ili socijalne evolucije. U obrazloženju, Baltić je uzeo primjer kada “gorštak s Durmitora siđe u grad, u kojem s malo prilagodbe dobije sve, obrazovanje, zaposlenje, utjecaj i poziciju, sve dobije ali iz dna duše prezire gradske ljude, njihov model života, jer mu primordijalno ne pripada, onda on iz mržnje želi da uništi baštinika, da sruši njegovo kulturno-historijsko naslijeđe, da ga ukloni jer se on ne može identificirati s tim urbanim identitetom.” U savremenoj historiji takvi su započinjali ratove, doveli do istrebljenja čitavih naroda, destruirali spomenike, lažirali povijest….

Zanimljivo predavanje je potkrijepljeno slikama arheoloških nalaza s područja gradskih infrastruktura Sarajeva i Novog Pazara, te pionirskim pothvatima Muzeja Ras Novi Pazar na osmanskoj arheologiji, što do prije nekoliko godina nije bilo moguće jer su se arheološka iskopavanja zaustavljala na Srednjem vijeku.

Nakon predavanja zainteresirana publika je postavljala pitanja o urbanim mitovima postanka gradova, ali i o neshvatljivim voljama pojedinaca na vlasti u prethodnim sistemima, ali i danas, koji su svojevoljno radikalno mijenjali izgled gradova, rušeći elemente jedne kulture jer se s njom ne identificiraju.

Slijedeće predavanje je najavljeno za drugu polovicu januara 2025. godine.

JU Muzej Sarajeva kao čuvar kulturne, materijalne i nematerijalne baštine na području glavnog grada Bosne i Hercegovine, jednom mjesečno organizira javna predavanja koji će nastojati široj javnosti prikazati različite segmente iz bogate kulturne historije Sarajeva i njegove šire okoline. Ova javna predavanje ne žele biti sama sebi svrsihodna, već je cilj kroz naučno-popularan stil izlaganja približiti različite teme iz bogate historije sarajevskog kraja stanovništvu svih zanimanja, statusa i generacija. Fokus ovog predavanja bit će na temi o identitetima gradova od prethistorije do danas.

 

S poštovanjem,

Direktorica

Indira Kučuk – Sorguč

Muzej Sarajeva, matični muzej Kantona Sarajevo, obilježio je veličanstvenih 75 godina svog postojanja i rada svečanom akademijom u Domu Oružanih snaga BiH.

Muzej Sarajeva, matični muzej Kantona Sarajevo, obilježio je veličanstvenih 75 godina svog postojanja i rada svečanom akademijom u Domu Oružanih snaga BiH. Ovaj izuzetan događaj okupio je brojne zvaničnike, kulturne djelatnike, prijatelje muzeja i građane kako bi zajedno proslavili bogatu historiju i neprocjenjiv doprinos Muzeja Sarajeva u očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa. Svečana akademija započela je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, simbolišući važnost nacionalnog identiteta i zajedništva. Voditeljica programa, Haruna Bandić, srdačno je pozdravila prisutne i poželjela im dobrodošlicu na ovaj značajan događaj.
Direktorica Muzeja Sarajeva, Indira Kučuk-Sorguć, obratila se prisutnima inspirativnim govorom u kojem je istakla bogatu historiju muzeja, njegove razvojne faze i neprocjenjiv doprinos očuvanju kulturnog blaga Sarajeva. Naglasila je ulogu muzeja kao otvorene i inkluzivne institucije koja privlači posjetioce svih generacija, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i iz inostranstva, zahvaljujući raznovrsnim izložbama koje čuvaju priče o prošlosti za buduće generacije.
Poseban trenutak ceremonije bila je svečana dodjela zahvalnica pojedincima i institucijama koji su svojim radom i podrškom doprinijeli uspjehu Muzeja Sarajeva. Među dobitnicima zahvalnica bili su ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, Kenan Magoda, za kontinuiranu podršku, te generalni direktor JP BH Pošta, Adis Šehić, čija je institucija povodom ovog jubileja izdala posebne marke i koverte s motivom makete iz stalne postavke Brusa bezistana. Ovaj doprinos dodatno je obogatio kulturnu ponudu i promovirao značaj muzeja.
Zahvalnice su uručene i zaslužnim uposlenicima Muzeja Sarajeva: Zdravki Grebo, Ramizi Mešetović i Ljiljani Beljašić-Hadžidedić, kao i bivšoj direktorici Muzeja Sarajeva, Mevlidi Serdarević, za njihov predani rad, profesionalizam i doprinos očuvanju kulturnog blaga Sarajeva. Također, zahvalnice su dodijeljene direktorici Historijskog arhiva Sarajeva, Ismeti Džigal-Berkovac, direktoru Memorijalnog centra, Ahmedu Kulaniću, direktoru Arhiva Federacije BiH, Hajrudinu Ćupriji, direktoru Muzeja Ras Novi Pazar, Elmiru Habiboviću, direktoru Gazi Husrev-begove medrese, Dževadu Plehu, direktorici Srednje škole primijenjenih umjetnosti, Elmi Alić-Šabot, direktorici Zavičajnog muzeja Travnik, Fatimi Maslić, direktoru Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Borisu Trapari, Udruženju Digi.ba, art fotografu Veliji Hasanbegoviću, Udruženju za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa BATHINVS, prof. dr. Adnanu Kaljancu, Jevrejskoj zajednici Bosne i Hercegovine, koju je predstavljao Boris Kožemjakinu, Halidu Kuburoviću i HAYAT.ba. U sklopu svečanosti prikazan je i film povodom 75 godina Muzeja Sarajeva, koji je producirao HAYAT.ba. Film donosi priču o doprinosu muzeja kroz decenije, predstavljajući njegovu ulogu u očuvanju identiteta i kulturne baštine. Muzejski uposlenici kroz ovaj film podijelili su priče o svojoj posvećenosti i viziji za budućnost muzeja. Posebna anketa provedena među zaposlenicima Muzeja Sarajeva dodatno je osvijetlila rad i doprinos pojedinaca. Za najdražeg kolegu izabran je Amir Hadžić, za najboljeg muzealca Adnan Muftarević, dok je najvećom nadom muzeja proglašena Dženana Kurtović.
Svečana akademija bila je više od proslave; bila je to prilika za refleksiju na prošlost, proslavu sadašnjosti i pogled prema svijetloj budućnosti. Sa svojih pet jedinstvenih depandansa – Brusa Bezistan, Sarajevo 1878–1918, Svrzina kuća, Despića kuća i Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine – Muzej Sarajeva nastavlja svoju misiju kao nezaobilazna destinacija za sve ljubitelje historije i kulture. Zahvaljujući predanom radu svog osoblja, podršci zajednice i partnera, ovaj muzej ostaje simbol kulturnog identiteta i mjesto koje inspiriše buduće generacije.
Hvala svima koji su kroz proteklih 75 godina doprinijeli razvoju i uspjehu Muzeja Sarajeva, te svima koji su bili dio ove nezaboravne proslave.

U bogatom fundusu Muzeja Sarajeva u zbirci “Starih zanata” čuvaju se mnogi vrijedni i rijetki predmeti kujundžijskog – zlatarskog zanata.

U bogatom fundusu Muzeja Sarajeva u zbirci “Starih zanata” čuvaju se mnogi vrijedni i rijetki predmeti kujundžijskog – zlatarskog zanata. Dio ove zbirke su i terazije koje su izrađene od mesinga, a sastoje se od centralnog dijela koji čini poluga sa mjernim jezičkom, dok sa svake strane poluge, na tankim uzicama, vise okrugli tasići. Uz terazije se nalazi i set malih tegova. Ove terazije služile su kao osnovni mjerni alat u kujundžijskom zanatu i sa njima su se mjerili radni materijali kao što su plemeniti metali i drago kamenje korišteni tokom procesa proizvodnje u radionicama, te gotovi zanatski proizvodi namjenjeni za prodaju.

ZANIMLJIVOSTI IZ JEVREJSKE HISTORIJE TEFILIN – MOLITVENI REMEN

ZANIMLJIVOSTI IZ JEVREJSKE HISTORIJE
TEFILIN –  MOLITVENI REMEN
Par kožnih kutija koje u sebi sadrže svitke od pergamenta na kojima su ispisani stihovi iz Tore, koje Jevreji stavljaju tokom jutarnje molitve. Ručni tefilin ili šel jad, stavlja se na nadlakticu, a traka se obmotava oko ruke, šake i prstiju, dok se tefilin sa glavu, ili šel roš, stavlja malo iznad čela. Tefilin se ne stavlja za Šabat i praznike. Svrha tefilina je najveća moguća ljubav koja postoji između Boga i čovjeka.
U Muzeju Jevreja BiH na stalnoj muzejskoj postavci izložen je jedan tefilin.

Sarajevska Lucila! (Annia Aurelia Galeria Lucilla) Na stalnoj postavci Muzeja Sarajeva u depandansu Brusa bezistan naši posjetitelji mogu vidjeti novčić pronađen na Aquae S.., današnjoj Ilidži.

Sarajevska Lucila! (Annia Aurelia Galeria Lucilla)
Na stalnoj postavci Muzeja Sarajeva u depandansu Brusa bezistan naši posjetitelji mogu vidjeti novčić pronađen na Aquae S.., današnjoj Ilidži. Novčić je posvećen Lucili, rimskoj plemkinji, odnosno carici iz Nervo-Antoninske dinastije, poznatoj kćeri Marka Aurelija i Faustine Mlađe, odnosno starijoj sestri imperatora Komoda. Lucila se pojavljuje kao lik u dva historijska filma na temu Komodove vladavine. U filmu Pad Rimskog Carstva iz 1964. je njen lik tumačila Sophia Loren. U filmovima Gladijator I i II iz 2000. i 2024. njen lik tumači Connie Nielsen. Nama je najljepša ova naša, sarajevska, jer je prava!

🔍 Zanimljivost iz stalne postavke Brusa bezistana U našem muzeju možete vidjeti rimski spomenik – stelu – koja prikazuje dirljivu scenu iz porodičnog života.

🔍 Zanimljivost iz stalne postavke Brusa bezistana
U našem muzeju možete vidjeti rimski spomenik – stelu – koja prikazuje dirljivu scenu iz porodičnog života.
Prikazan je bračni par s djetetom između njih: majka je pridržava desnom, a otac lijevom rukom. Dijete u lijevoj ruci drži pticu, simbol nježnosti i prerano prekinutog života.
Ova stela nosi snažnu emotivnu poruku – postavljena je od strane majke u znak sjećanja na njenog muža i malu kćerku Viviju. Obuća i odjeća figure vjerno dočaravaju modu tog razdoblja, a detalji na spomeniku pričaju priču o ljubavi i gubitku.
Scroll to top
Accessibility